Dan nakon Praznika rada vraćamo se redovitim radnim obavezama i na posao, barem oni koji ga imaju, a ako je suditi prema najnovijim podacima o zaposlenosti koje je objavio Eurostat, u Hrvatskoj je takvih i dalje nedovoljno.
Dva zanimljiva istraživanja objavio je Statistički ured Europskih zajednica su na svojim internetskim stranicama. Prvo se donosi na stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji u ožujku 2018. godine. Prema dostupnim podacima stopa nezaposlenosti u EU je u laganom padu te iznosi 7.1 posto, što je najmanji postotak od rujna 2008. godine.
Podaci Eurostata pokazuju da je u Europskoj uniji u ožujku ove godine bilo 17 milijuna i 481 tisuća nezaposlenih muškaraca i žena, što je 94 tisuće manje nego u veljači. Kada su to usporedili s ožujkom 2017. godine, zaključili su da je to 1 milijun i 930 tisuća ljudi manje.
Među državama članicama EU najmanju stopu nezaposlenosti u ožujku je imala Češka (2.2%), zatim Malta (3.3%) te Njemačka (3.4%). Najviše nezaposlenih je u Grčkoj (20.6%) i Španjolskoj (16.1%). Usporedili su to s istim razdobljem prošle godine i zaključili da je stopa nezaposlenosti u padu u svim državama članicama, osim Litvi gdje je ostala na istoj razini te Estonije gdje je porasla (s 5.3% na 6.5%).
Izračunali su i koje su zemlje članice imale najviše uspjeha u smanjenju nezaposlenosti, a u tu su kategoriju uvrstili i Hrvatsku. Najbolji uspjeh imao Cipar koji je stopu nezaposlenosti smanjio s 12.3% na 9.1%, Grčka s 23.2% na 20.6%, zatim Hrvatska s 11.8% na 9.4% te Portugal s 9.7% na 7.4%.
No usprkos ovom smanjenu, Hrvatska je i dalje na samom dnu Europske unije što se zaposlenosti tiče. U goroj situaciji su, dakle, samo Grčka, Španjolska i Italija (11%), a nakon ne slijedi Hrvatska s 9.4%, od 28 država članica Europske unije.
No ono što bi nas trebalo više brinuti je nepovoljan omjer ekonomski aktivnih osoba i onih neaktivnih. Drugim riječima, koliko u Hrvatskoj ima radno aktivnog stanovništa, a koliko onih koji ne rade?
I tom se statistikom bavio Eurostat. Objavili su interaktivnu vizualizaciju statističkih podataka o brojevima građana koji su aktivni na tržištu rada (zaposlenih i onih koji aktivno traže posao) i onih koji su radno neaktivni. Istraživanje se odnosilo na dobnu skupinu od 15 do 74 godine.
U Hrvatskoj je osoba te dobne skupine ukupno 3 milijuna i 162 tisuće. Ekonomskih aktivnih osoba je milijun i 828 tisuća, od čega 205 tisuća nezaposlenih, a ekonomski neaktivnih milijun i 334 tisuće.
Kada izračunamo postotak, dolazimo do poražavajuće, ali i zabrinjavajuće brojke. Čak 42,2% je radno neaktivnog stanovništa, dok postotak aktivnog iznosi 57.8%. Nije teško zaključiti kako je situacija gotovo neizdrživa u ekonomskom smislu jer su podaci gotovo na istoj razini. Drugim riječima, na jednu ekonomski neaktivnu osobu u Hrvatskoj samo je 1.37 ekonomski aktivnih.
Kada se usporedimo s prosjekom EU, opet smo pri samom dnu. Od nas je gora samo Italija koja ima 57.1 posto radno aktivnog stanovništa, odnosno 42.9 posto neaktivnog.
Najbolje rezultate u omjeru ekonomski aktivnog i neaktivnog stanovništva imaju Švedska, Estonija i Nizozemska.
Komentari