Riječ je o književnoj manifestaciji u organizaciji Vlade Simcicha Vave na kojoj je nastupilo deset riječkih autora okupljenih u neformalnu književnu skupinu Ri Lit, a svaki od njih publici se predstavio jednom svojom kratkom pričom.
Na trećoj Noći velikog čitanja, osim ‘veterana’ ove grupe, Zorana Krušvara, Tee Tulić, Kristine Posilović, Milana Zagorca, Zorana Žmirića, Roberta Vrbnjaka i Izeta Medoševića, riječkoj publici predstavilo se i troje autora koji čine ovogodišnje osvježenje Ri Lit-a: Željka Horvat Čeč, Davor Mandić i Igor Beleš.
Podij bez scenografije, samo dva mikrofona, školska klupa i stolica ostavili su mjesta samoj priči i njezinom autoru da budu u centru pažnje. Neki autori su čitali dijelove iz svojih već objavljenih knjiga, dok su neki posebno za ovu priliku napisali sasvim novu priču.
Noć velikog čitanja i ove je godine već tradicionalno izazvala veliki interes publike, stoga je gledalište bilo popunjeno do zadnjeg mjesta, a publika je svoje zadovoljstvo viđenim iskazala velikim pljeskom na kraju dvosatnog programa. Velika posjećenost ove manifestacije očiti je znak da riječka publika voli književne večeri i da postoji želja i potreba da se ovakve manifestacije održavaju i puno češće.
Debitantica na ovogodišnjoj Noći velikog čitanja, Željka Horvat Čeč istaknula je kako je bilo jako poticajno nastupiti pred tako brojnom publikom i da je ovaj projekt još jednom pokazao kako u Rijeci postoji veliki interes za održavanjem ovakvih manifestacija. „U procesu priprema za nastup zajednički smo održavali probe, interpretirali svoje priče jedni pred drugima, međusobno si davali savjete, ali uza sve to smo se i družili i moram reći da je atmosfera bila jako motivirajuća. Mislim da bi manifestacije ovakvog tipa trebale potaknuti i izdavače da izađu iz klasičnih okvira promocija i da pri predstavljanju novih naslova svojih autora posegnu za ovakvim rješenjima“, rekla je Horvat Čeč.
„U zadnje vrijeme pojavilo se dosta ljudi koji pišu, a i platforme za objavljivanje tih radova su sve brojnije. Sada još samo treba pronaći odgovarajući filter kvalitete, a mislim da Ri Lit i manifestacije ovakve vrste mogu biti jedan od tih filtera“, rekao je Zoran Krušvar, nagrađivani riječki autor.
Jedan od onih koji u projektu sudjeluje od samog početka je i Zoran Žmirić koji je nedavno promovirao svoj novi roman Snoputnik. Žmirić je istaknuo kako su ovakve manifestacije jedinstvena prilika da se autori predstave publici i da je atmosfera koja se stvorila oko cijelog projekta jako motivirajuća. Dodao je kako ova priča nije rezervirana samo za Rijeku i da bi se realizirala potrebno je malo poticaja. „Trebao nam se dogoditi Vava da nas sve okupi, on je motor cijele ove priče“, rekao je Žmirić i nastavio, „volio bih da se ovakve manifestacije održavaju češće. Ri Lit je prošle godine imao dosta nastupa, svaki put u malo izmijenjenoj postavi. Nastupali smo na književnim festivalima u Rijeci i Zagrebu, a u sklopu Riječkih ljetnih noći prošlog ljeta održali smo i književnu večer na Principiju“.
„Meni pisanje dođe kao svojevrsna autoterapija. Pišem iz zadovoljstva i bez puno pretenzije i to je način da izbjegnem frustracije oko problema s nakladnicima i statusom pisaca u Hrvatskoj“, kratko je komentirao Robert Vrbnjak.
Svim članovima Ri Lita svojstven je sličan svjetonazor po kojem je umjetnost, u ovom slučaju književnost, nezamjenjivo važan segment društva i odgovornost je svakog književnog autora njegovati njenu trajnost. Javni nastupi Ri Lita, koji uključuju čitanje radova, služe popularizaciji književnosti i poticanju zatomljene svijesti o važnosti i vrijednosti literature.
Iako je prvotno okupljanje Ri-Lita bilo zamišljeno kao svojevrsni off projekt bez namjere za literarnim ujedinjavanjem, zahvaljujući iznimno dobroj posjećenosti i prihvaćenosti manifestacije Noć velikog čitanja autori su se odlučili za zajednički tiskani samizdat, objavljen prošle godine pod nazivom Sajam insolventne literature.
Majda Bembić









































