Izravna zračna linija Zagreb-Beč prometuje već 30 godina

U siječnju 1993. prvi avion hrvatske nacionalne aviokompanije Croatia Airlines sletio je iz Zagreba u Beč. Ova zračna linija prometuje i trideset godina poslije te povezuje glavne gradove Hrvatske i Austrije dvaput dnevno. Ulaskom Hrvatske u Schengen početkom ove godine već se olakšalo putovanje iz jedne zemlje u drugu kopnenim putem, dok će ukidanjem graničnih kontrola u zračnim lukama od 26. ožujka 2023. lakše biti putovati i zrakom.

Povodom 30. obljetnice prometovanja 17. siječnja 2023. održan je susret predstavnika bečke zračne luke i hrvatske aviokompanije u Beču. Član uprave bečke zračne luke Julian Jäger tim je povodom naglasio dobru turističku povezanost Austrije s Hrvatskom i istaknuo zadovoljstvo pristupanjem Hrvatske Schengenu, što omogućuje još slobodnije kretanje u Europi. Rukovoditelj prodaje Croatia Airlines za Centralnu Europu Mato Radić kazao je da je austrijsko tržište važno za ovu kompaniju jer u okviru ove suradnje putnici iz Zagreba dolaskom u Beču mogu nastaviti putovanje prema destinacijama diljem svijeta, dok se putnicima iz Austrije tijekom cijele godine nudi najbrža veza od Beča do Hrvatske.

Bečka zračna luka Schwechat protekle je godine zabilježila 23,7 milijuna putnika, što je dvostruko više nego 2021. i 25 % manje u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ove godine očekuju između 26 i 27 milijuna putnika. U aktualnom zimskom redu letenja zračna luka nudi letove do toplijih destinacija kao što su Cancún, Maldivi i otok Mauricijus, a austrijsku metropolu također povezuje s Rijadom, Chicagom, New Yorkom, Madeirom, Montrealom, Kopenhagenom, Bangkokom, Šangajem i drugim odredištima.

Zanimljiva je činjenica da je nakon otprilike deset godina intenzivnog rada 2023. ova zračna luka postala jedna od prvih „zelenih” zračnih luka u Europi te je već ostvarila cilj o postizanju klimatske neutralnosti koji si je zacrtala do 2030. Tako raspolaže s najvećim solarnim sustavom u cijeloj Austriji koji se prostire na površini od oko 24 hektara, što ove godine planiraju gotovo udvostručiti na oko 45 hektara. Time će se pokriti otprilike 40 % potreba za električnom energijom na aerodromu. Druge mjere kojima je zračna luka postigla klimatsku neutralnost, između ostaloga, uključuju prelazak na električna vozila, korištenje viška toplinske energije za energetski učinkovito grijanje i pametan sustav za učinkovitije upravljanje zgradama

L.B.