Riječki nadbiskup Mate Uzinić, jedan od rijetkih visokih crkvenih dužnosnika koji otvoreno ulazi u društvene i političke rasprave, u velikom intervjuu govori o najosjetljivijim temama koje dijele hrvatsko društvo. Od pobačaja i molitelja na trgovima do opasnog povezivanja vjere i nacije, Uzinić nudi perspektivu koja često odudara od dominantnih stavova unutar Crkve.
INDEX po prvi put donosi intervju s visokim crkvenim dužnosnikom, riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem, čiji javni istupi i konkretni potezi posljednjih godina privlače veliku pozornost. Njegovi stavovi o društvenim podjelama, političkim pitanjima i položaju ranjivih skupina često su u suprotnosti s glasnijom strujom unutar Crkve, zbog čega ga se percipira kao jednog od njezinih liberalnijih glasova. U razgovoru vođenom pisanim putem, nadbiskup se dotaknuo pobačaja, odnosa Crkve i politike, seksualnog zlostavljanja, ali i vlastitih iskustava s pritiscima.
Zabrana pobačaja ne bi riješila problem, situacija bi bila i gora
Na pitanje o inicijativama poput “Hoda za život”, nadbiskup Uzinić ističe kako živimo u pluralnom društvu u kojem ima mjesta i za njih, no osobno ne vjeruje da one mogu bitno promijeniti percepciju javnosti.
“Ne mislim da bi zabrana pobačaja riješila taj problem. Dapače, vjerujem da bi situacija mogla biti i gora ako se prethodno ne bi promijenila svijest o tome da je namjerni pobačaj, kao i svaki drugi prekid ljudskog života, moralno zlo”, kazao je Uzinić. Naglašava da se istinska promjena može dogoditi samo osobnim obraćenjem, koje se ne može nametnuti.
“Problem nastaje onda kada želimo promijeniti javno mnijenje i drugima nametnuti svoja uvjerenja, umjesto da najprije promijenimo sami sebe i postanemo ljudi koji biraju život. I to ne samo život prije rođenja, nego svaki ljudski život: život žena koje se nađu pred tim teškim izborom, život migranata, život beskućnika, život bolesnih i umirućih. Zato mislim da je mnogo važnije da manje govorimo, a više činimo”, poručio je.
O moliteljima i prosvjednicima: ‘Pobijedio je razum’
Komentirajući molitelje na trgovima i prosvjednike, posebno događaje u Rijeci gdje su se sukobljene skupine na njegov poziv susrele na misi, Uzinić kaže kako mu je drago da su se strasti smirile.
“Ne znam je li prikladno govoriti o pobjedi, kako su to nazvali članovi kolektiva ‘Dodirni mi koljena’, ali mislim da je u ovom slučaju ipak pobijedio razum. Jer protiv buke se ne možemo boriti bukom, nego tišinom. Kako bilo, zahvalan sam im što su bili na misi i prihvatili moju pruženu ruku”, rekao je nadbiskup. Izrazio je žaljenje što njegovi pozivi moliteljima da uđu u katedralu nisu urodili plodom na isti način, no istaknuo je da su se drugi vjernici odazvali i podržali ga molitvom unutar crkve.
‘Sintagma ‘Hrvat katolik’ je duboko neevanđeoska’
Jedna od najjačih poruka nadbiskupa Uzinića tiče se opasnog poistovjećivanja nacionalne i vjerske pripadnosti. Njegov stav, iznesen i u velikom intervjuu za Index, jest da je to loše i za društvo i za Crkvu.
“Sintagma ‘Hrvat katolik’ podrazumijeva da vjerska pripadnost proizlazi iz nacionalne, što je vrlo problematično. Za Crkvu je to problematično, jer je takvo poistovjećivanje duboko neevanđeosko. Mi kršćani nismo poslani samo jednoj naciji, jednoj političkoj opciji ili jednom svjetonazorskom krugu. Poslani smo svakom čovjeku”, jasan je Uzinić.
Upozorava da takvo povezivanje u društvu stvara nove podjele. “Ako se stvara dojam da je netko veći Hrvat zato što je veći katolik, ili obrnuto, onda se iz zajednice unaprijed isključuje sve one koji ne dijele takav pogled ili to nisu.”
Crkva ne smije biti zarobljena ni ljevicom ni desnicom
Nadbiskup smatra da za kršćane u politici nije prihvatljiv nijedan radikalizam jer on isključuje druge i drugačije. Crkva, kaže, treba jasno reći što nije spojivo s kršćanskim djelovanjem, ali i ohrabrivati vjernike na politički angažman, bez obzira na stranačku pripadnost, ako to čine na kršćanski način. Pozivajući se na nedavno obraćanje pape Franje, ističe tri načela: kršćanin u politici ne nameće vjeru, već dopušta da evanđelje oblikuje njegovu savjest; polazi od stvarnih problema ljudi; te ulaže u slobodu povezanu s istinom i odgovornošću.
“Crkva ne smije biti zarobljena ni desnicom ni ljevicom. Ona treba biti slobodna svima govoriti evanđelje”, zaključuje.
Priznanje o zlostavljanju: ‘Novinari su bili poput proroka’
Osvrćući se na problem seksualnog zlostavljanja unutar Crkve, Uzinić je priznao teške propuste iz prošlosti. Potvrdio je da je premještanje svećenika optuženih za zlostavljanje bio čest način postupanja, čime se problem nije rješavao, već širio.
“Osnovni je problem bio u tome što smo se u tim slučajevima prečesto usredotočavali na zlostavljače, a nismo dovoljno vodili računa o žrtvama”, kazao je. Uputio je i neočekivanu pohvalu medijima: “Valja priznati da je u tome od velike pomoći bilo i istraživačko novinarstvo. Znam da smo na novinare često gledali kao na one koji nam nanose štetu. No vi ste, zapravo, u mnogim slučajevima bili poput proroka: ukazivali ste nam na naše propuste i pomogli da se pokrenemo.”
‘Lakše bi bilo ne ići protiv struje’
Nadbiskup je na kraju priznao da nije uvijek lako zastupati stavove koji nisu popularni. “Ponekad se mučim sam sa sobom. Bilo bi mnogo lakše i udobnije ne ići protiv struje, jer se ponekad doista tako osjećam, ali svjestan sam da na to nemam pravo. To nije Kristov poziv i bila bi to izdaja evanđelja”, iskren je Uzinić. Potvrdio je da nije imao nikakvih pritisaka da mijenja stavove, iako njegovi prijedlozi ponekad nisu bili prihvaćeni.
Svojim djelovanjem nadbiskup Uzinić aktivno sudjeluje u oblikovanju diskursa o ulozi Crkve u suvremenoj Hrvatskoj, potičući na kritičko promišljanje i povratak temeljnim evanđeoskim vrijednostima dijaloga, uključivosti i brige za svakog čovjeka.
