Zašto pametni ljudi donose glupe odluke i kako to spriječiti

Kvaliteta vaših odluka danas, definirat će kvalitetu vašeg života sutra

45

Naše odluke definiraju koliko ćemo koristiti naše talente, mogućnosti, koliko ćemo se truditi i na kraju koliko ćemo zapravo uspjeti u životu. Često, znajući zapravo kako će nam neka odluka označiti bespovratni daljnji tijek aktivnosti, možda se radi o ulaganju novaca ili druge vrijednosti poput vremena, podliježemo beskonačnom razmišljanju i vaganju mogućih ishoda pojedine situacije.

Zanimljiva studija profesora Phillipa Tetlocka s fakulteta u Pennsylvaniji istraživala je preciznost donošenja odluka osoba s visokih pozicija na sveučilištu. Eksperiment je uključivao predviđanje osoba o puknuću balona. Svakoj osobi posebno, analiziran je tijek misli prije konačne odluke. Zaključak istraživanja je bio zaista iznenađujući. Prosječna osoba može donijeti odluku slično kao i čimpanze. Drugim riječima, donošenje odluka svodi se na čisto pogađanje. Komentar Tetlocka nakon istraživanja bio je „neke od osoba koje se sudjelovale u istraživanju donijele bi bolju odluku da su jednostavno pogađali“.

Neki od ispitanika ipak su uspjeli sami razlučiti i razmišljanjem zaključiti pravi ishod balona. Umjesto impulzivnih odluka, njihova taktika koja je prethodila odluci, uključivala je promatranje svih mogućih utjecaja iz okoline i realno poimanje informacija koje su se mogle u tom trenutku pročitati iz situacije.

Pokušajte odgovoriti na sljedeće pitanje:
A father and son are in a car crash and are rushed to the hospital. The father dies. The boy is taken to the operating room and the surgeon says, “I can’t operate on this boy, because he’s my son.”

Question: How is this possible?

Većina osoba koja razmišlja o ovom problemu većinom ne zna odgovor. Ako ste i vi među njima, ne brinite, mi također nismo znali riješiti ovu zagonetku. Problem koji se javlja kod donošenja odluka može se objasniti fenomenom „confirmation bias“ ili potvrda pristranosti.

Karakteristika spomenutog fenomena je da se prilikom odlučivanja vodimo prvotnim uvjerenjem, odnosno naše daljnje odluke gotovo posve ovise o našim temeljnim uvjerenjima koje smo stekli ili ranije u životu, ili je kao i u ovom slučaju riječ o tek stečenom uvjerenju – da je roditelj od sina zapravo otac koji je poginuo u nesreći. No što ako je istina skroz očita? Odgovor na ovo pitanje prilično je jednostavno, kirurg dječaka je zapravo njegova majka.

Jednom kada ograničimo sebe na uvjerenja postignuta netom prije ili čak nekoliko godina prije, postajemo neoprezni u donošenju odluka. Na odluke ne utječe stvarno stanje stvarnosti u kojoj se nalazimo već se naša odluka temelji na nekim činjenicama za koje je moguće da uopće ne vrijede u sadašnjem trenutku.

Kako prevariti „confirmation bias“ fenomen?

Jedna kineska poslovica glasi: „Velike sumnje – velika mudrost, male sumnje – mala mudrost“.

Kod donošenja sljedećih odluka pokušajte se voditi sljedećim koracima. Prvi korak je prakticiranje pravilnog poimanja realnosti. Pokušajte se, prije nego li donesete neku odluku, osvijestiti o trenutnom stanju stvari koje mogu utjecati na budućnost. Prakticirajte ovu vježbu smireno i zadajte si dovoljno vremena. Drugi korak uključuje vlastito pomirenje sa činjenicom da je moguće da stvari stoje potpuno drukčije nego li vam se to čini. Ako ste u mogućnosti uzmite u obzir i tuđe mišljenje. Možete se voditi i metodom „first principles“ koju su koristili neki od najvećih svjetskih umova.

Nadamo se da ćete poslušati naše savjete i već u sljedećem procesu donošenja odluka proći ova dva koraka. Ostanite otvoreni mogućnosti da trenutno ne znate sve okolnosti situacije u kojoj se nalazite i informacija koje ste dobili.

Najpametnija osoba u sobi uvijek je ona koja najviše sluša – koja je uvjerena kako još uvijek postoje stvari koje ne zna te je otvorena i motivirana za daljnje, cijeloživotno učenje.

Komentari