Udruga Glas poduzetnika traži ukidanje posebnog poreza na kavu: “S PDV-om kava se oporezuje otprilike 35% po šalici”

79
kava

Udruga Glas poduzetnika ovim putem želi komentirati previsoku stopu poreza na kavu, kao i pozvati Vladu RH da taj porez smanji. U Hrvatskoj poseban porez na kavu iznosi 6-20 kn po kilogramu, odnosno s PDV-om kava se oporezuje otprilike 35% po šalici, dok se recimo u Sloveniji oporezuje otprilike 9% po šalici. Tako je potrošnja mljevene kave po glavi stanovnika u Sloveniji čak veća nego u Hrvatskoj upravo zbog manjeg PDV-a i ukidanja posebnog poreza na kavu. Zbog visokog poreznog opterećenja, potrošači u RH si ne mogu priuštiti konzumaciju kave u mjeri u kojoj gaje sklonost prema tom proizvodu, a to uskraćivanje se održava ne samo nepovoljno za potrošače, nego i na državni proračun, navodi se u priopćenju.

Kava – luksuzno dobro?

Poseban porez na bilo koji proizvod u principu se uvodi ako je riječ o nezdravom ili luksuzom dobru. Kavu, po istraživanju Ipsosa iz 2017. pije preko 93% hrvatskih građana, stoga je suludo i pomisliti da je kava luksuzno dobro. Nadalje, kava tj. kofein ima dokazano pozitivne utjecaje na naš organizam (od pospješivanja kognitivnih vještina, fokusa, pamćenja, pa sve do prevencije kardiovaskularnih bolesti) stoga poseban porez na kavu nema smisla niti iz ovog kuta gledišta. Postavljamo si pitanje, zašto onda postoji poseban porez na nju?  Ne bi li imalo više smisla da Država potiče konzumaciju supstanci koje pozitivno utječu na potrošače, smanjujući porez njih? Hrvatski potrošači uglavnom toga nisu svjesni, ali od sto zrna kave koje kupe čak 35 zrna odlazi državi. 

Od posebnog poreza na kavu u Hrvatskoj se u 2021. godini ubralo oko 118 milijuna kuna što čini 0,7% ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza u RH

Takav nedovoljan porezni tretman dovodi do poticanja prekogranične kupnje, destimulira osobnu potrošnju i time negativno utječe na BDP te rezultira konkurentnošću Hrvatske u odnosu na nama usporedive susjedne zemlje. Ulazak u Schengen odnosno prostor bez unutarnjih granica predstavlja dodatan izazov u kontekstu borbe protiv ovakvog prometa kavom. 

Dobar primjer je Rumunjska koja je, nakon ukidanja posebnog poreza na kavu i smanjenja PDV-a, potaknula rast konzumacije kave oko 5% godišnje, smanjen je udio crnog tržišta i tzv. paralelnog uvoza, a povećana konzumacija rezultirala je povećanjem prihoda od PDV-a, dok je veća osobna potrošnja dovela i do rasta BDP-a. 

“Ovim putem predlažemo Vladi RH da uvaži naš prijedlog i ukine poseban porez na kavu kako bi poduzetnici tu olakšicu mogli iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta i investicije u razvoj tržišta što će u konačnici povećati ukupnu konkurentnost u odnosu na susjedne zemlje, pa time i rast BDP-a.” – istaknuo je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.

 

Komentari