Grčka rekla “NE” prijedlogu kreditora, čeka se odgovor Europe

Još jedno poglavlje grčke drame je iza nas, što sad slijedi, odgovor je na koji nitko ne zna poudano

101

Pobjedu na grčkom referendumu o prijedogu međunarodnih vjerovnika i daljnjim mjerama štednje odnijeli su protivnici (“oxi”) s 61,31%. Na referendumu, organiziranom u samo tjedan dana, zabilježen je odaziv od 62,5% posto birača, a kratka kampanja bila je više nego intenzivna i nabijena emocijama. Ono što je zapinjalo za oko jest jasno svrstavanje vladajućih uz “ne” tabor, te snažno zagovaranje suprotnog stava od strane svih privatnih grčkih medija. Iz Europe su također dolazili na momente zastrašujući predskazanja što će se Grcima dogoditi ukoliko ne glasaju “za”. Jesu li zato odlučili pokazati zube?

Zgrada grčkog ministarstva financija uoči referenduma
Zgrada grčkog ministarstva financija uoči referenduma

Cilj referenduma bio je osnaživanje pozicije u pregovorima s europskim partnerima – barem ga je tako objasnio grčki premijer – a ne raskid s eurozonom ili Unijom. Činjenica ipak jest da je s jedne strane Tsipras bio suočen sa zahtjevima kreditora, čije prihvaćanje ne bi bilo u skladu s obećanjima koje je dao osvojivši vlast, dok je s druge strane u vlastitoj državi suočen s tvrdolinijašima za koje je već sada previše popustljiv.

Najava referenduma izazvala je pritisak financijskog sektora i zatvaranje banaka, a slike bespomoćnih grčkih umirovljenika koji ne mogu do svojih mirovina talijanski je premijer nazvao “crnom mrljom na europskoj savjesti”.

Očajni grčki penzioneri ispred zatvorenih banaka
Očajni grčki penzioneri ispred zatvorenih banaka

Po objavi rezultata, grčki premijer Tsipras zahvalio je svima koji su izašli na referendum, bez obzira kako su glasali te pozvao na jedinstvo. Ovo drži hrabrim, povijesnim izborom, koji će promijeniti ton dijaloga u Europi. Nakon večeri u kojoj je pobijedila demokracija i u kojoj zapravo nema pobjednika i gubitnika, prioritet grčke vlade jest povratak ekonomske stabilnosti i funkcioniranje bankarskog sustava.

glasovi referendum

Ministar financija Varoufakis održao je konferenciju za medija odjeven ležerno, u majici na kratke rukave. Osobina je to zbog koje ga neki obožavaju, dok drugima ide pjena na usta. Obratio se medijima s poprilično agresivnijim tonom od premijera. Nakon pet mjeseci terora, odbijanja dodatnih pregovora i nametnutog zatvaranja banaka u cilju planiranog ponižavanja, ovaj “ne” na referendumu je odgovor Grka na to, istaknuo je Varoufakis.

Više je nego izgledno kako je upravo taj ton stajao Varoufakisa položaja – u ponedjeljak ujutro podnio je ostavku, ostajući pritom na raspolaganju premijeru i s “ponosom noseći prezir kreditora”. Ostaje pitanje, radi li se o dogovorenom potezu (“game theory” koji i on često spominje) ili je Tsipras njegovu glavu ponudio kao zalog kreditorima za nastavak pregovora (što je puno izglednije).

Osim što zaokružuju željenu opciju, grci svoje listiće stavljaju u kuverte koje se onda pečate i ovjeravaju
Osim što zaokružuju željenu opciju, Grci svoje listiće stavljaju u kuverte koje se onda pečate i ovjeravaju

Kako će sada reagirati EU?

Mnogima u EU nije odgovarao izlazak izvještaja MMF-a uoči referenduma, koji je pokazao kako je grčki dug trenutno neodrživ, te kako Grčka treba dodatnih 60 milijardi eura za daljnje provođenje reformi i stabilnost. Nema sumnje da je to ojačalo Syrizin položaj i bacilo malo drugačije svjetlo na situaciju onima izvan Grčke.

U Europi nije dobro odjeknulo ni Varoufakisovo nazivanje kreditora teroristima, da bi se potom pozvalo na dogovor. Iz njemačkih redova odmah po objavi prvih rezultata referenduma, krenuo je pritisak na Angelu Merkel da pokrene pitanje grčkog izlaza iz euro zone. Njemački ministar finacija Gabriel (onaj isti koji je 2002. rogoborio protiv nametnute štednje) nazvao je daljnje pregovore teško izglednim, a Tsiprasa optužio za spaljivanje posljednjih mostova mogućeg kompromisa i vođenje zemlje u beznađe. Sličnog su stava i njemački potpredsjednik Europarlamenta u izjavi za Der Spiegel, kao i Martin Schulz, koji je dodao kako će “EU morati razmisliti o humanitarnoj pomoći Grčkoj, kako siromašni ne bi platili cijenu političkom fanatizmu”.

gr kasica

Bilo je za očekivati takvu retoriku, jer je već prije bilo vidljivo kako se Nijemci nadaju pozitivnom ishodu referenduma, odnosno izglasavanje opcije “da”, nakon čega bi uslijedili izbori i moguće svrgavanje Syrize s vlasti. Kakav god ishod bio, i grčki i njemački političari moraju razmišljati o domaćim glasovima i mišljenju u matičnim političkim tijelima. Svi oni koji misle da Merkel može samo tako sklopiti bilo kakav sporazum s Tsiprasom nakon večeras, očito ne prate njemačku javnost. Pokazuju to i primjeri iz medija: Suddeutsche zeitung u tekstu koji potpisuje uredništvo traži da Njemačka Grčkoj pokaže izlazna vrata.

Svjestan težine tjedna pred nama, čini se kako se francuski predjednik Hollande već ponudio kao medijator, za razliku od kolega iz istočnoeuropskog bloka, koji nisu zadovoljni ishodom referenduma. Ni Šveđanin Carl Bildt nije zadovoljan, grčki izbor nazvao je tragičnim. Osim Talijana, na povratak pregovorima, novom bailotu i ostanku u eurozoni pozvao je španjolski ministar ekonomije De Guindos. Više nego znakovit stav još jedne dugom nagrizene zemlje.

Jedna u nizu karikatura povodom referenduma
Jedna u nizu karikatura povodom referenduma

Niz medija osvrnuo se na način kojim euro birokracija pritišće demokratski izabranu grčku vlast. U tome prednjače mediji iz Rusije i Kine, ali nisu rijetki ni oni europski. Za razliku od njemačkih medija sa snažnom anti-grčkom kampanjom, francuski La Monde okrenuo je pilu i prikazao ovo kao poraz Angele Merkel i njemačke ideje kako Europa mora izgledati i ponašati se.

Jedini koji su u Europi pozdravili ovakav ishod bili su Syrizini prijatelji poput Podemosa, ali i euroskeptične stranke poput francuske Nacionalne Fronte ili UKIP-a Nigela Farragea. Njima odgovara bilo kakva nestabilnost europskog projekta, no treba imati na umu kako Syriza ni po čemu s takvima nije bliska.

MMF je jasno pozvao na restrukturiranje grčkog duga, koliko god se nekima u Europi to ne sviđalo

O čemu će se razgovarati na izvanrednom sastanku Europske komisije u utorak – pomoći Grčkoj ili početku “Grexita”? ZDF neslužbeno saznaje – Grexit. Prateći reakcije dok su pristizale sa svih strana još kasno u noć, nekako se odgovor i sam nameće. Neki politički komentatori već govore, da oni koji su zaokružili “ne” nisu svjesni što će im se sada dogoditi.

Problem je taj, što Europska središnja banka nema mandat da izbaci nekog iz eurozone, kao što ni vizionari Europske Unije, najvećeg svjetskog projekta međunarodne integracije, nikad nisu zamišljali opciju izbacivanja ili izlaska iz Europske Unije, koliki god pritisak nekih političara ili finacijskog sustava bio. To još nije sve, na strani Grčke su međunarodni ugovori, ECB mora održavati likvidnost središnje grčke banke, u suprotnosti postoji mogućnost podnošenja tužbe Europskom sudu pravde od strane Grka. Je li EU spremna na to i gubljenje desetaka milijardi eura na strani kreditora?

Imaju li se Grci čemu radovati?
Imaju li se Grci čemu radovati?

Činjenica jest da se zemlja mora staviti na zdrave temelje, što bez pokretanja proizvodnje neće ići. Uvođenje reda u porezni sustav i rezanja troškova su potrebni, no sami za sebe neće riješiti problem, jer rezanja je bilo i do sad – grčki BDP pao je već 25%, penzije su srezane 44%, a plaće u javnom sektoru za trećinu. Rezultati? Dovoljno je reći da je 60% mladih bez posla, mnogi rade bez plaće, a u inozemstvo je otišlo 300 000 ljudi. Upravo su mladi na referendumu bili jedna od prevaga za “ne”. Ne treba se zanositi pričama o pobjedi, pred Grčkom su jako teški dani, a Grci su već umorni krivom politikom kako svojih ranijih vlada, tako i Bruxellesa i Berlina. Otuda ovakva reakcija na referendumu.

Europska elita je zažmirila prilikom uvođenja Grčke u eurozonu, znajući da su im dokumenti frizirani od strane privatnih kreditora. Sada više nema žmirenja, vremena je užasno malo i sve karte moraju već sutra doći na stol.

Možda bi Europi trebali novi lideri, novi vizionari, nova rješenja za ove izazove. Cijeli ovaj europski projekt previše je značajan da ovako nešto godinama drma njegove temelje.

B.Ž.

Komentari