Marina Matijević, ekološki je osvještena komunikologinja, koja je htjela postati bolji građanin, pozvala druge da joj se pridruže i otvorila dijalog dijeljenja iskustava na tom putovanju. Rezultat toga je Instagram profil Ja bolji građanin, gdje možete pronaći sva pitanja koja vas muče oko odvajanja otpada, recikliranja, kružnoj ekonomiji i održivom ponašanju pojedinca.
Kako je nastala platforma Ja bolji građanin? Što Vas je motiviralo da svoje sugrađane iz dana u dan educirate i dijelite im savjete kako živjeti zelenije?
Moj profesionalni put je bio prvenstveno naslonjen na marketing, projekt menadžment te turizam. Prije tri godine krenula sam sa svojom specijaliziranom turističkom agencijom. Sve je išlo poprilično dobro dok me korona-kriza nije pogodila direktno… Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje bio mi je šamar u lice i natjeralo me da se detaljno preispitam čime se ja to uopće bavim te da shvatim koliko je u suštinu to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Mislim da me i zagrebački potres dodatno osvijestio. Od te spoznaje, imala sam želju raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje mogu učiniti neku razliku… Ekologija me uvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan nisam znala kako pravilno sortirati, ali nažalost nikada baš nisam imala vremena da malo proguglam na tu temu. Zaustavljanje turizma otvorilo mi je vrijeme i tada sam konačno krenula u istraživanje informacija o pravilnom odvajanju otpada…
Došla sam do saznanja kako postoje određene upute, ali te upute koje gradovi/općine daju građanima uglavnom su samo nabrojene u paragrafe, ne odnose se na pojedinačne tipove ambalaže, već skupine. U današnjem dobu konzumerizma postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda. Isto tako svaki grad/općina ima svoje upute. Ako slučajno građanin pročita informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi, recimo, građanin Rijeke jer se jednostavno sortiranje razlikuje od grada do grada. Isto tako, u cijelom procesu istraživanja shvatila sam kako krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana. U sami konac siječnja 2021., sve to me dovelo do otvaranja profila Ja Bolji Građanin te kreaciju jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za odvajanje otpada, pojašnjavanje načina kako smanjiti otpad, boljih odabira i održivim navikama koje trebamo usvojiti.
Vozite bicikl, kupujte racionalnije
Kako možemo postati boljim građaninom u tom smislu? Koji su neki osnovni mali koraci za održiv život?
Moj stav je da građani prvo trebaju znati da je svaka naša promjena kod očuvanja okoliša, ma koliko nam se činila mala, pomak na bolje i iznimno je važna za opstanak života na planetu. Vozite bicikl, kupujte racionalnije, birajte proizvode i pakiranja koja su povoljnija za okoliš, prenamijenite, ne printajte, prošećite umjesto da sjednete u auto, ne bacajte hranu, iskoristite opet. Ako leti plastična vrećica naokolo, dohvatite i odvojite u plastiku. U isto vrijeme ne zaboravite se nastaviti educirati. I onda sve ovo prenesite na nekog drugog i nastavite pozitivan niz!
Koja spoznaja Vam je bila najšokantnija na putu prema održivijem, zelenijem životu?
Svakodnevno se još uvijek šokiram. Utjecaj nas ljudi na prirodu je intenzivan, a ja tu temu temeljito obrađujem svaki dan, jako puno čitam i educiram se kako bi što kvalitetnije prenijela informaciju na pratitelje. Šok je nažalost moja svakodnevnica.
Zašto je važno pravilno odvajati otpad?
Odvajanje otpada je važno kako bi sirovina stigla do postupka reciklaže. Bez pravilnog odvajanja i sortiranja nema ni reciklaže. A reciklaža štedi energiju, pridonosi očuvanju vrijednih prirodnih resursa, smanjuje gomilanje otpada na odlagalištima i štiti okoliš.
Pravilno odvajanje otpada važno je kako bi se smanjio otpad. Kada pojedinac krene odvajati otpad, automatski ga više ta tema zanima. Tada započinje shvaćati kako je na tržištu hrpa nereciklabilne ambalaže i to je prvi korak ka smanjenju otpada. Moramo shvatiti da reciklaža nije potez magičnim štapićem i da ultimativno jedino smanjenje otpada donosi predah za planet.
Tetrapak – prvak pogreške
Što najčešće krivo odvajamo i imamo li uopće adekvatan pristup podacima o gospodarenju otpadom?
Mislim da je tetrapak definitivno prvak pogreške. Radi se o vrlo specifičnom tipu ambalaže, slojevitom, gdje je 75 % papir, 20 % plastika i 5 % aluminij. Ljudi su godinama bili uvriježeni kako je to 100% papir, a to je kako vidimo, daleko od istine. Tako, tetrapak pakiranje u jednom gradu ide u zaseban spremnik, dok u drugom ide u plastika-metal spremnik, a negdje čak ide i u papir. Sve te stavke zajedno jako zbunjuju ljude. Pravilno odlaganje tetrapaka provjerite kod lokalnog komunalnog poduzeća. Vrlo važno je podcrtati lokalno, jer jako često komunicirajući s ljudima dođem do saznanja kako su tražili informacije u nekoj drugoj Čistoći, koja se nalazi u drugom gradu…
Ima jako puno podataka o lokalnom gospodarenju otpadom. Kada krenete u istraživanje možete doslovce danima kopati i tek ćete biti na pola. Međutim, problem sam već navela, navedene informacije uglavnom nisu user-friendly prema krajnjem korisniku. Moj san je nacionalna kampanja gdje je video zapisom objašnjeno što se događa kada građanin recimo odvoji konzervu, staklenku ili tetrapak. Dakle, transparentni prikaz cijelog reciklažnog puta određene ambalaže – garantiram da bi to izazvalo veliki skok stope odvojenog otpada.
Mnogi kažu „zašto bih uopće odvajao otpad, kada otpad iz svih kontejnera ionako ide u isti kamion i završi na istom mjestu”. Je li to istina i zbog čega je to tako?
Ovisi kako gdje. Po zadnjim službenim brojkama još uvijek smo imali jednu petinu gradova i općina kod kojih je apsolutno 0,00% odvojenog otpada. Dobar dio te tablice otpada na gradove i općine koje su ispod 10% odvojenog otpada. Europa već sada od nas traži 60% odvojenog otpada tako moramo reći da su to stvarno porazne statistike, nažalost. Međutim imamo gradove i općine koje imaju nulu, a dijele vrećice za odvajanje u svrhu edukacije za građane što nam govori da su se stvari makle s mjesta i to je korak u pravom smjeru.
Rijeka je u 2020. odvojila 14% otpada, tako tu reći kako baš sve ide na istu hrpu je neistinito. Ali nije krivo reći da se napredak treba ubrzati. Međutim tu je izgledan skori rast, jer nadogradnja sustava prikupljanja otpada te uvođenje „plati koliko otpada proizvedeš“ jest isplanirano, a već je i uspješno provedeno na području riječkog prstena.
Edukacija je ključ svega! Stalno i iznova treba iznositi primjere i na taj način ljudima širite poglede vezano za čitavo gospodarenje otpadom. Visoka razina neinformiranosti građana o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom i vlastitoj ulozi u istome je dovela do toga da je stav o otpadu generalno jako negativan. Tako taj stav je prvo što trebamo mijenjati. Pod hitno sve društvene skupine trebaju prestati otpad doživljavati kao problem koji netko drugi treba riješiti. Ti si proizvod kupio, za njega i njegovu ambalažu si isto tako ti odgovoran.
Povećanje u odvajanju za 4 posto
Vidi li se napredak kod stanovnika Hrvatske u osvještavanju važnosti odvajanja otpada i smanjivanja otpada u odnosu na prethodnih nekoliko godina?
Hrvatska ima trend prema gore, stopa rasta odvojenog otpada su nam zbilja znakovite. U 2020. iznosilo je 41%, što je povećanje za 4% u odnosu na 2019. Sami interes za moju inicijativu je preslik tog rastućeg trenda.
Kako početi s odvajanjem otpada na što lakši način? Naime, velik broj ljudi živi u stanovima. Kako možemo u stanu, recimo, kompostirati?
Ako osoba do sada nije odvajala, za početak je važno reći da se mora pripremiti na promjenu. Ako se bojite velike promjene, započnite s jednom kategorijom otpada. Najlakši je papir. Međutim, s obzirom na iskustvo, rado ću preporučiti odvajanje biootpada jer biootpad zauzima čak 1/3 naše kante i kad se ta kategorija krene odvajati, naša kanta miješanog jednostavno odahne i čovjek to primjećuje te se značajno bolje osjeća.
Dosta me ljudi pita za kompostiranje u stanu i moram reći da je idealno mjesto za to – balkon. No, mnogi ga nemaju i vjerujte, nije ni potreban. Kućni kompost ne zauzima mjesta više od jedne specijalizirane kante, a nju možete ili kupiti ili izraditi sami. Ako radite sami svakako prenamijenite, recimo plastičnu kantu od boje za zidove, tako što ćete na poklopcu probušiti rupe. I to vam je to! Imate kantu za kompost. Na dno obavezno stavljate suhe grane za drenažu, ako dođe do prekomjernog nakupljanja vlage. Zatim se stavlja smeđi karton te 5-10 cm suhog lišća. Na sve to ide tanki sloj crne zemlje koji sa svojim prirodnim mikroorganizmima služi kao aktivator koji potiče i ubrzava razgradnju. Potom ste spremni dodavati svoj vlažni otpad iz kuhinje, ali pazite na omjere jer je bitno da bude 2:1 u korist vlažnog. Suhi materijali koje možete miješati su usitnjeni karton, slama, lišće… Ono čega se mnogi boje kod komposta u stanu jest smrad. Dakle, ako se sve pravilno odradi i u kompostu ne vladaju uvjeti prevelike vlažnosti – neugodnih mirisa neće biti! Pazite na omjere, redovito prozračujte i već za mjesec dana imat ćete svoj kompost ugodnog mirisa šumskog tla
Što je wishful recycling?
Što se tiče wishful recyclinga, da, sve češće taj pojam susrećemo. To je kada vi nešto ubacite u kantu koja je namijenjena recikliranju određenog materijala i nadate se da će se to i reciklirati, ali nemate prave i konkretne dokaze o tome. Dosta ljudi ne zna da zapravo odvojeni otpad, nije isto što i reciklirani otpad, ali eto mi se tu nadamo da će se sve što odvojimo i reciklirati. Moram napomenuti da, iako aktivno sugeriram građanima gdje da što odvoje, također i napominjem da nešto od toga zaista nije ekonomski isplativo reciklirati i da će vjerojatno završiti na deponiju. Nekad je čak i suludo potrošiti vodu za oprati određeni tip plastike s obzirom da su njegove šanse za mehaničku reciklažu gotovo ravne nuli, a voda je isto resurs koji trebamo početi cijeniti više.
Koja vrsta otpada je trenutno najbrže rastuća i kako se možemo boriti protiv toga?
Najbrži rast toka otpada, možda možete i sami pretpostaviti, ima elektronički otpad. Većina ljudi voli biti u trendu, ali i u svijetu digitalnih nomada, nekima je nužno da imaju novu i najbolju opremu. Ako vaš uređaj više ne prati vaše potrebe, a ispravan je, sigurno možete naći nekoga koga će usrećiti i kome će biti dobar. Raspitajte se u susjedstvu, obližnjim školama pa čak i staračkim domovima. Ako je uređaj zaista gotov i nema mogućnost nadogradnje i popravka, trebate znati da svako reciklažno dvorište u RH prima e-otpad, a isto tako i sve trgovine koje takvu opremu prodaju (a veće su od 400 m2) dužne su ga prikupiti. Također, malo ljudi zna da elektronički otpad preuzima i većina servisera. Oni su to dužni po zakonu, a isto tako možete naručiti i besplatni odvoz e-otpada na broju 0800 444110 ili putem portala EEotpad. Brinite o svom elektronskom otpadu i nikad ga ne ostavljate na divljim odlagalištima jer sadrži vrijedne resurse koji se mogu i trebaju oporabiti.
Bez plastičnog pribora – molim!
Hrvatski sabor je nedavno izglasao zabranu korištenja jednokratne plastike za uporabu. Koje su to osnovne promjene na koje ćemo se morati naviknuti i koja bi eventualno bila alternativa?
U skladu s direktivom EU od 3. srpnja 2021. ne smiju se stavljati na tržište jednokratni plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za balone i vateni štapići. Ista mjera, povrh toga, odnosi se i na šalice, spremnike za hranu i piće izrađene od ekspandiranog polistirena te na sve proizvode izrađene od oksorazgradive plastike. Ali, ono što je već proizvedeno, i na skladištima, može se prodavati do isteka zaliha. Ti plastični proizvodi obično su namijenjeni za jedno ili kraće korištenje te se odmah potom bacaju. Za sve te proizvode postoje alternative i većina ih već ima doma. Je li za neki piknik nužno kupovati plastične vilice dok u stanu imate tri servisa naslijeđena od bake?! Za takve slučajeve upotrijebiti samo malo promišljanja i dodatne logistike i uvijek ćete imati ono potrebno, a najvažnije resursi će biti ušteđeni i okoliš netaknut.
Što biste poručili našim čitateljima?
Što drugo poručiti nego da zaprate i priključe se na Ja bolji građanin! Ali i čestitala bi čitatelju koji je ovo do kraja pročitao. Već veliki korak prema naprijed jest imati interes za ovu temu jer tada se događa edukacija i onda nema više natrag. S obzirom da se radi o zaštiti prirode, tj. mjesta gdje živimo, ovdje postoji i jedan faktor koji uvelike olakšava, a to je grižnja savjesti. Naime, kod kvalitetne edukacije, toliko će vas ta informacija kopkati da će vas natjerati da idući put odvojite otpad, promijenite lošu naviku ili je zamijenite boljom.
Tekst: Lidija Balog
Komentari