Ruralna područja zauzimaju oko 90% teritorija, a na njima živi približno 60% stanovništva Europske unije. Iako se ruralna područja međusobno snažno razlikuju zbog stupnja razvijenosti, studije pokazuju da u Europi iz društvenih, ekonomskih, ali i ekoloških razloga, sve više ljudi napušta gradove i seli u ruralna područja ili druga neurbana okruženja (npr. prigrad).
Najnoviji podaci istraživanja ukazuju pak na novi trend gdje obrazovani i emancipirani mladi ljudi, koji su odrastali u urbanim sredinama, napuštaju gradove, te sele u ruralne sredine.
Razlozi za selidbu mnogobrojni
Život u ruralnim sredinama ima niz prednosti, a jedna od važnijih je, neposredni kontakt sa prirodom. Naime, brz i stresan način života u urbanim sredinama može imati negativan utjecaj na zdravlje i raspoloženje ljudi. Nasuprot tome, tišina i prirodni zvukovi koji okružuju stanovništvo ruralnih krajeva, imaju umirujući učinak na pojedinca. Nadalje, ruralni krajevi uglavnom se odlikuju značajno boljom kvalitetom zraka zbog manjeg broja zagađivača i blizine zelenih površina koji djeluju kao prirodni čistači zraka. Ovaj faktor naročito može biti važan kod oboljelih od bolesti koje se povezuju sa zagađenošću zraka, poput astme, bolesti srca i krvnih žila ili različitih alergija.
Osim ekološkog vidika, važan razlog za selidbu u ruralne krajeve je i sociološki vidik. Naime, društveni odnosi u ruralnim sredinama su mnogo prisniji i neposredniji, za razliku od onih u velikim urbanim sredinama koji su često otuđeni.
Trend selidbe u ruralna područja i među stanovništvom PGŽ-a
Stvarnost je takva da, osim navedenih dobrobiti života, preseljenje u ruralne krajeve, na žalost još uvijek najviše diktiraju financijske mogućnosti i kupovna moć pojedinca. Činjenica je da su u urbanim sredinama nekretnine mnogo skuplje. Razlog je to, da se puno mladih obitelji koje su zapravo veliki pristaše urbanog života, odlučuju za kupnju svog novog doma na ruralnome području. Svakako, tu ima veliku važnost i izbor veće stambene površine koja će pružiti kvalitetniji život mladoj obitelji u odnosu na kupnju manjeg stana u urbanoj sredini. S obzirom da se radi o aktivnom stanovništvu, pri izboru je vrlo bitna i prometna povezanost.
Da je trend selidbe u ruralna područja zahvatio i stanovništvo Primorsko-goranske županije, potvrđuje i podatak, prema kojem je u protekloj godini iz urbanog područja, u gradove i općine riječkog prstena odselilo oko 6000 stanovnika, a među kojima prevladava mlađe i aktivno stanovništvo.
