U slučaju da ne poduzmemo nikakve mjere kojima bi se globalno zatopljenje zaustavilo, ili barem ograničilo, broj smrtnih slučajeva koji su posljedica izvanrednih vremenskih uvjeta u Europi, do kraja bi se stoljeća mogao povećati za 50 puta. Naime, umjesto dosadašnjeg prosjeka od oko 3000 smrtnih slučajeva, godišnje bi moglo umrijeti i do 152 000 ljudi, a kao izravna posljedica nesnosnih vrućina. Podaci su to izneseni u studiji pod okriljem Europske komisije, na kojoj je radilo četvero znanstvenika.
U skladu s najcrnjim scenarijem, broj žrtava velikih vrućina snažno bi porastao i to naročito u južnoj Europi gdje bi se broj smrtnih slučajeva mogao podići od 11 na milijun stanovnika na oko 700 na milijun stanovnika svake godine, objavljeno je u sklopu istraživanja za stručni časopis The Lancet Planetary Health.
Najveće štete prouzrokovati će toplinski valovi koji bi mogli u budućnosti biti uzročnik čak oko 99 posto smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim uvjetima.
Posebno zabrinjava činjenica da bi katastrofe povezane s vremenskim uvjetima do 2100. godine mogle zahvatiti gotovo dvije trećina europskog stanovništva, što znači da bi vremenskim razmjerima na bilo koji način bilo izloženo čak 351 milijun ljudi godišnje. Pod izloženosti vremenskim razmjerima, znanstvenici podrazumijevaju bolest, ozljedu ili smrt koje su povezane s utjecajem vremena, ali i gubitak doma i bilo kakav oblik stresa kao posljedica vremenskih nepogoda.
Nadalje, broj smrtnih slučajeva kao posljedica toplinskih valova, mogao bi porasti čak za 5400 posto, smrtnih slučajeva zbog poplava na obalama za 3780 posto, požara u prirodi za 138 posto, poplava rijeka za 54 posto te slučajeva povezanih s olujama za 20 posto. Prema rezultatima istraživanja, broj žrtava hladnoće bi se pak smanjio za 98 posto.
U istraživanju je navedeno da bi 90 posto dodatnih smrtnih slučajeva moglo biti posljedica klimatskih promjena, dok bi samo 10 posto otpalo na prirast ili preseljenje stanovništva.
Pri izračunu je u obzir uzet porast globalne prosječne temperature od tri Celzijeva stupnja do 2100. godine u odnosu na 1990. Pariškim se sporazumom koji je od strane svjetskih čelnika prihvaćen 2015. godine u francuskoj prijestolnici, svijet naime obvezuje na ograničenje podizanja temperature značajno ispod dva stupnja.
Komentari