Nakon što je Grad Rijeka zbog opasnosti od urušavanja ogradio i zatvorio Klobučarićev trg, otvorena je Pandorina kutija političkih optužbi i pitanja o odgovornosti. Dok gradonačelnica Iva Rinčić upozorava na moguću tragediju i upire prstom u bivšu vlast, iz stranke Možemo! pitaju zašto se s reakcijom čekalo više od godinu dana ako je alarmantni nalaz struke bio poznat još od travnja 2025.
Klobučarićev trg, desetljećima zapuštena betonska ploča iznad podzemne garaže u samom srcu riječkog Starog grada, od 25. svibnja 2026. više nije dostupan javnosti. Metalne ograde i znakovi upozorenja postali su iznenadna i zabrinjavajuća kulisa za Riječane. Odluka Grada Rijeke uslijedila je nakon što je elaborat Građevinskog fakulteta potvrdio crne slutnje: konstrukcija trga došla je u „stanje koje prethodi slomu na proboj”. Drugim riječima, prijetilo je urušavanje, a sigurnost građana bila je izravno ugrožena.
Iako je gradonačelnica Iva Rinčić potez obrazložila kao odgovoran i nužan, ističući da je sigurnost apsolutni prioritet, njezina je odluka pokrenula lavinu političkih reakcija. Najglasniji su bili iz riječkog ogranka stranke Možemo!, koji su, premda pozdravljajući zatvaranje trga, postavili niz neugodnih pitanja o tajmingu i transparentnosti cijelog procesa.
‘Stanje koje prethodi slomu’ poznato više od godinu dana
U svom oštrom priopćenju, Možemo! Rijeka podržava odluku o zatvaranju kao „odgovornu i ispravnu”, ali odmah postavlja ključno pitanje: zašto se čekalo do sada? Ističu da je alarmantna rečenica o stanju koje prethodi slomu, na koju se gradonačelnica pozvala kao na okidač za hitnu akciju, stajala u elaboratu Građevinskog fakulteta koji je Grad zaprimio još u travnju 2025. godine.
„Građani imaju pravo znati što se dogodilo od donošenja Elaborata do prije nekoliko dana kada je ekspresno zatvoren trg? Koju je to novu informaciju gradonačelnica dobila?” pitaju iz Možemo!, naglašavajući da je bilo više od godinu dana vremena da se o problemu raspravlja na redovnim sjednicama Gradskog vijeća. „Ako je stvarno situacija takva da postoji rizik ponavljanja tragedije u Novom Sadu, da se betonska ploča uruši i ljudi poginu, tada stvarno nije jasno zašto se toliko dugo čekalo s tom odlukom”, poručuju. Optužuju gradsku vlast da problem nije ranije sustavno komunicirala, već ga sada predstavlja kao izvanredno stanje „uz dramatične usporedbe i atmosferu panike”, sugerirajući da bi se time mogao skrenuti fokus s drugih političkih tema, poput dogovora s HDZ-om.
Tko je odgovoran: Grad, bivša vlast ili koncesionar?
Cijeli slučaj otvorio je i pitanje odgovornosti za katastrofalno stanje konstrukcije. Dok gradonačelnica Rinčić najavljuje izvanrednu sjednicu na kojoj će postaviti pitanja o „nedjelovanju bivše vlasti”, a riječki HDZ za sve krivi dugogodišnje „neodgovorno upravljanje gradom” od strane SDP-a, Možemo! upire prstom i u koncesionara garaže, tvrtku Best in Parking.
Posebno ih brine navod tvrtke da je Grad u projektnom zadatku nekada predviđao dodatna opterećenja trga od čak 9.000 tona. „Ako danas slušamo da je sama ploča ozbiljno kompromitirana, legitimno je pitanje na temelju kojih se procjena uopće planiralo dodatno opterećenje”, navode. Postavljaju i pitanje kako je moguće da tvrtka koja je gradila garažu nema nikakvu odgovornost za njezin krov, koji je ujedno i javni trg. To je, smatraju, od velike važnosti jer je ista tvrtka investitor novog autobusnog kolodvora.
S druge strane, tvrtka Best in Parking naglašava da je sama garaža sigurna za korištenje i ostaje otvorena. Ističu da se elaborat odnosi na gornju ploču koja je javna površina u nadležnosti Grada, te da su još u travnju 2025. ponudili financiranje izrade projektne dokumentacije kako bi se sanacija ubrzala.
Povijest zanemarivanja i propuštenih prilika
Problem Klobučarićevog trga nije od jučer. Kako podsjeća Društvo arhitekata Rijeka (DAR), opasnost od urušavanja samo je „jasna potvrda dugogodišnjeg zanemarivanja ovog prostora”. Još 2005. godine, zbog loše statike garaže, propao je projekt izgradnje nove Gradske knjižnice na toj lokaciji. Deset godina kasnije, inicijativa DAR-a „Privremeni prostori grada” ponovno je pokušala upozoriti na potencijal trga, no bez uspjeha.
Gradsko vijeće je u prosincu 2023. čak prihvatilo amandman kojim se tražilo raspisivanje javnog natječaja za uređenje trga, no ta odluka nikada nije provedena. Struka stoga ovu kriznu situaciju vidi kao priliku da se problem konačno riješi cjelovito i trajno. DAR inzistira da rješenje ne smije biti samo tehnička sanacija, već se kroz javni arhitektonsko-urbanistički natječaj mora valorizirati i povijesna baština, poput ostataka srednjovjekovnog zida koji je izmješten tijekom gradnje garaže, te stvoriti kvalitetan javni prostor za građane.
