Šećer ne znači samo praznu kaloriju, a povećanje tjelesne težine kao posljedica konzumiranja slastica zapravo ima malo veze s kalorijama. Tijelo nije skladište, ono često djeluje kao pravi mali laboratorij. Kod probavljanja šećera, odnosno ugljikohidrata, značajnu ulogu ima hormon inzulin koji se oslobađa u krv te sprječava upotrebu masnoća u tijelu. Jednostavnije: inzulin je glavni krivac za skladištenje šećera u obliku masti.
Šećer utječe na pojavu brojnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, epilepsije, potiče nastanak stanica raka, utječe na upalna stanja u tijelu, zatvor, debljinu, šećernu bolest tipa 2, kardio vaskularne bolesti itd.
Međutim, slatko ne znači uvijek i nezdravo i zabranjeno. Zdrav jelovnik može sadržavati i poneku slasticu. Evo što se od zdravih „slastica“ preporuča:
Tamna čokolada koja sadrži 85% kakaa, u sebi ima antioksidante i manje šećera od mliječne čokolade.
Grčki jogurt odličan je izvor kalcija i bjelančevina. Ako u njega dodamo smrznute banane, može biti odlična i zdrava zamjena za sladoled.
Kokos je bogat zdravim mastima te ima sladak okus. Iz kokosovog brašna i bjelanjaka možemo napraviti ukusan biskvit za kolač na kojeg možemo dodati bobičasto voće.
Bobičasto voće spada među najbogatije izvore antioksidanta. Ono ima sladak okus i niski udio kalorija.
U kokosovo mlijeko možemo namočiti sjemenke chia i napraviti puding kojeg po želji možemo obogatiti pravim kakaom i cimetom.
Cimet je sladak začin koji snižava razinu glukoze u krvi. Možemo ga dodati zobenim pahuljicama, kavi ili zelenom čaju.
Komentari