Kako izgledaju “mokre tržnice” s kojih je potekao koronavirus? Zastrašujuće je što “mokre tržnice” i dalje rade

151

Stručnjaci kažu kako su „mokre tržnice“ u Aziji vremenska bomba za nove smrtonosne pandemije. Na „mokrim tržnicama“ žive životinje koje se prodaju kao egzotični kućni ljubimci ili pak se mrtve prodaju za hranu. Smatra se da je koronavirus skočio sa životinja na ljude upravo na „mokroj tržnici“ u Wuhanu u Kini, točnije smatra se da je pangolin zaražen šišmišom izvor epidemije.

1_Images-from-Indonesia-markets
Prethodne bolesti poput SARS-a, HIV-a i ptičje gripe pronađene su na sličnim mjestima, a Kina je sada po nalogu predsjednika Xi Jinpinga zabranila prodaju i konzumiranje divljih životinja radi „zaštite javnog zdravlja i ekološke sigurnosti“. Ipak, u brojnim drugim azijskim zemljama na bezbroj tržišta, sve više vrsta životinja gomila se, razmnožava i prodaje u prljavim uvjetima, kontaminirane krvlju i fekalijama, a jedan nož koristi se za ubijanje svih životinja.

0_I200319_192405_1619790oTextTRMRMMGLPICT000209283413o
Glavni opskrbni lanci za prodaju divljih životinja koji potječu iz Afrike i Latinske Amerike opskrbljuju Burmu, Indoneziju, Laos, Maleziju, Tajland i Vijetnam. Trgovina s „mokrih tržnica“ vrijedna do 58 milijardi funti godišnje nastavlja se i nakon pojave epidemije koronavirusa, a stručnjaci upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će se pojaviti još jedna ubojita bolest.

0_I200326_155247_2133619oTextTRMRMMGLPICT000209283411o

Profesor Andrew Cunningham iz Londonskog zoološkog društva rekao je da je ukidanje „mokrih tržnica najveći prioritet u zaštiti zdravlja ljudi“ te je pozvao sve zemlje da se slože oko prijedloga zabrane rada „mokrih tržnica“. Kina je uvela samo kratkotrajnu zabranu trgovine na „mokrim tržnicama“, ali potrebna je trajna zabrana jer je Kina i najveći uvoznik divljih životinja na svijetu. Takva trgovina nije regulirana, njome se bave gangsteri i lovci divljih životinja pa stoga ni ne čudi da se infekcije i virusi šire. U Vijetnamu vlada je naredila dužnosnicima da zabrane tržište za divlje životinje tek nakon porasta međunarodnog pritiska. Ali na tržištu Tomohona na sjeveroistoku Indonezije, lokalni izvori kažu kako je to „uobičajeno poslovanje“ unatoč tome što gradonačelnik zabranjuje konzumiranje divljeg mesa.

1_I200326_155734_2150867oTextTRMRMMGLPICT000209285152o
Tržište je poznato i pod nazivom „ekstremno tržište“, a prodavači su poznati po okrutnosti koju nameću majmunima, mačkama i psima koji se kolju pred kupcima. Šišmiši se prodaju kao tradicionalni lijek za respiratorne bolesti, a tu su i zmije i gušteri, štakori na roštilju.

0_I200319_192332_1617815oTextTRMRMMGLPICT000209284980o
U međuvremenu u Chatuchaku u srcu Bangkoka žive životinje prokrijumčarene iz cijeloga svijeta, gdje se prodaju kao kućni ljubimci. Tu spadaju afričke divlje mačke, lisice, marmozete iz Južne Amerike, zmije, majmuni i kornjače. Profesor Cunningham kaže kako se takve vrste nikada ne miješaju u divljini pa su podložne virusima koje nose jedna s drugom, a razmjeru povećanja širenja virusa pridonosi stres koje životinje proživljavaju zbog držanja u zatočeništvu.

Grad Mong-La kod Burme u blizini granice s Kinom slovi kao zloglasni grad grijeha u kojem se trguje ženama, puškama, drogom i divljim životinjama. Na tržištu se prodaje grozan niz dijelova tijela ugroženih vrsta uključujući kožu tigra, medvjeđe šape koji su izuzetno cijenjeni u kineskoj tradicionalnoj medicini.

0_I200319_192746_1633032oTextTRMRMMGLPICT000209282161o
Kontinuirana globalna trgovina dovodi sve nas u opasnost od daljnjeg izbijanja zoonotskih virusa – onih koji se šire sa životinja na ljude. Profesor Cunningham ističe: „Tamo gdje žive životinje različitih vrsta, gdje se okupljaju i drže u pretrpanim i nehigijenskim uvjetima, povećava se vjerojatnost da će životinja biti zaražena zoonotskim virusom. Također povećat će se šanse da će životinja biti pod stresom i razviti virus. Najveći prioritet zaštite zdravlja ljudi zabrana je mokrih tržnica.“

Trenutno je u Kini zatvoreno 20 000 takvih tržnica. Ali postoje značajne rupe u tradicionalnoj medicini te se strahuje da će moćni igrači unosne industrije lobirati da ukinu propise i pokrenuti ilegalnu trgovinu. Od epidemije SARS-a 2003. godine na tržištu na jugu Kine, Peking je uveo ograničenu zabranu, no ograničenja su s vremenom izblijedjela.

0_I200326_155620_2146381oTextTRMRMMGLPICT000209282168o

Izvor: Mirror

Komentari