Nakon divlje erupcije i 15-metarskih tsunamija Tongi prijeti novi užas: “Zasut će ih kiseli pljuskovi, bit će gladi…”

115
erupcija

Stručnjaci pokušavaju procijeniti utjecaj vulkanskog pepela i otrovnih sumpornih plinova u zraku nakon erupcije vulkana u Tongi u subotu. Erupcija je zasula pacifičke otoke pepelom i izazvala tsunami. Ljudima je savjetovano da se klone nižih područja i plaža.

Sada je ljudima prioritet pronaći siguran zaklon i čistu vodu te pobjeći od vulkanskog smoga. No, oblaci plina i krhotina iz vulkana dosegnuli su 20 km u nebo – ali pojavili su se zdravstveni problemi zbog pepela u zraku koji ljudi udišu. Erupcija na nenastanjenom otoku Hunga-Tonga-Hunga-Ha’ap bila snage ekvivalentne 1.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu.

Ministar novozelandske vlade rekao je da su “trenutačno visoke razine sumpora u zraku, a također i u vodi”. Dodali su da je to velik rizik za pitku vodu i ribolov, koji je od vitalnog značaja za narod, a mogao bi dovesti do porasta temperature vode. Crveni križ kaže da bi zagađena voda za piće, uzrokovana vulkanskim pepelom i slanom vodom iz tsunamija, mogla utjecati na desetke tisuća ljudi i povećati rizik od bolesti poput kolere i proljeva.

Pepeo, plinovi i čestice koje emitiraju vulkani mogu predstavljati rizik za javno zdravlje. Oni uzrokuju probleme s disanjem i mogu utjecati na srce i kardiovaskularni sustav. Također mogu nadražiti pluća, oči i kožu.

Carol Stewart, izvanredna profesorica Zdravstvenog fakulteta Sveučilišta Massey, rekla je: “Pad pepela na tlo nije opasan za disanje, ali se fini pepeo u zraku može udahnuti. Vrlo fine čestice mogu otputovati duboko u pluća gdje, kratkoročno, mogu uzrokovati razbuktavanje simptoma astme. Nešto veće čestice nadražuju nos i grlo, te uzrokuju kašalj i grlobolju.”

Čestice svježeg pepela obično imaju kiselu površinsku prevlaku, a ako dođu u oči, mogu ubosti i uzrokovati ogrebotine te mogu iritirati kožu. Mještanima je savjetovano da piju flaširanu vodu i nose maske ako izlaze vani, kako bi izbjegli udisanje pepela. Komunikacijske linije s pogođenim otocima su u prekidu, a pomoć tamo gdje je najpotrebnija još nije moguća. Dok su neki otoci netaknuti, nadzorni letovi i satelitske snimke otkrivaju masovno uništenje na drugima.

Postoji bojazan da zajednice možda neće imati pristup sigurnoj i čistoj vodi za piće zbog poplave slane vode uzrokovane valovima tsunamija i pepela od vulkanske erupcije. Dobrotvorna organizacija Crvenog križa ima neke humanitarne djelatnike na terenu, ali danima ne može stupiti u kontakt s njima. Telefonska i internetska komunikacija izrazito je ograničena, što znači da je situacija u nekim područjima i dalje nepoznata. Satelitski telefoni ne rade zbog oblaka pepela, a glavni podmorski komunikacijski kabel Tonge je pokvaren.

Glasnogovornik Crvenog križa objasnio je: “Posljednji put smo razgovarali s kolegama u subotu. To je zabrinjavajuće. Oni su obučeni za pružanje pomoći i podrške i to će činiti, ali ne znamo u kojoj mjeri je potrebna pomoć za 100.000 stanovnika koji žive u Tongi.” Timovi će održavati evakuacije, pružati prvu pomoć i distribuirati zalihe pomoći koje se već nalaze na otocima. “Imamo dovoljno da uzdržavamo 1200 obitelji u Tongi, ali moglo bi biti mnogo više onih koji ih trebaju“, rekao je.

Zamjenik šefa misije Tonge u Australiji, Curtis Tu’ihalangingie, govoreći za BBC iz Canberre, rekao je: “Bit će zdravstvenih problema jer ljudi udišu pepeo, posebno s velikom misijom čišćenja koja se odvija u Tongi sada. Imamo oko 200 volontera, ljudi koji dolaze čistiti pistu za zračnu luku. Moramo to učiniti, ali znamo da će postojati dugoročni problem jer ljudi udišu ovaj pepeo, koji je vrlo opasan.” Iako je pomoć hitno potrebna, Tonga je zabrinuta zbog rizika od širenja Covida na otoke, koji su dosad izbjegavali pandemijski virus. Pepeo je također opasan jer može zagušiti koralje koji su prije pandemije Tongi donosili zaradu od turizma u iznosu od pet milijuna dolara godišnje.

Većina ljudi u Tongi bavi se poljoprivredom i poljoprivredom, što znači da će dugoročna razaranja života i sredstava za život biti golema. S obzirom na tropsku klimu Tonge, “vrlo je vjerojatna pojava dugotrajnih ‘kiselih kiša””, kazao je Shane Cronin, vulkanolog sa Sveučilišta Auckland. “Ovisno o tome koliko će dugo erupcija trajati, sigurnost hrane mogla bi biti ugrožena.”

Izvor: BBC

L.B.

Komentari