Štetne čestice i plinovi u dimu požara podjednako su loši za drveće kao i za ljude i životinje. I dok možemo ostati u kući ili nositi maske kako bismo se zaštitili, drveće također ima pametan sustav da izdrži posljedice šumskih požara. Studija koju su proveli MJ Riches i Delphine Farmer sa Sveučilišta Colorado State pokazala je da drveće prilično “zadržava dah” kako bi izbjeglo štetu od dima.
Riches i Farmer objašnjavaju da biljke imaju stomate, odnosno pore na površini lišća. Iako su te pore poput biljke ekvivalentne ljudskim ustima, umjesto da udišu kisik i izdišu ugljični dioksid kao mi, one rade suprotno – udišu ugljični dioksid i izdišu kisik. Ali za razliku od ljudi, lišće udiše i izdiše atmosferske plinove u isto vrijeme.
Dok su znanstvenici prvotno namjeravali proučiti kako biljke ispuštaju kemikalije koje čine šume mirisom poput šume, poznate kao hlapljivi organski spojevi, gusti dim se provukao kroz teren na kojem su radili u Coloradu. Nakon prvog jutra s jakim dimom, izmjerili su fotosintezu na razini lišća borova Ponderosa, ali su bili šokirani kada su otkrili da su pore stabla potpuno zatvorene.
“Također smo izmjerili emisije uobičajenih hlapljivih organskih spojeva iz lišća i pronašli vrlo niska očitanja”, pišu autori studije za The Conversation. “To je značilo da lišće nije ‘disalo’ – nije udisalo ugljični dioksid koji im je potreban za rast i nije izdisalo kemikalije koje obično ispušta.”
Nakon što su primijetili ovaj neočekivani fenomen, Riches i Farmer pokušali su vratiti list na normalan ritam. Da bi to učinili, promijenili su temperaturu i vlažnost lista, pročišćavajući mu “dišne puteve”. Time se list odjednom poboljšao, ponovno pokrenuo fotosintezu i počeo emitirati hlapljive organske spojeve.
“Ono što su nam podaci prikupljeni mjesecima govorili jest da neke biljke reagiraju na jake nalete dima od šumskih požara prekidanjem svoje izmjene s vanjskim zrakom”, kažu istraživači. “Učinkovito zadržavaju dah, ali ne prije nego što su bili izloženi dimu.”
Iako je ovo otkriće bilo potpuno slučajno, otkrića Richesa i Farmera mogu pomoći znanstvenicima i ekolozima da bolje razumiju i pomognu prirodi u suočavanju sa sve intenzivnijim sezonama požara.
“Žiri još uvijek ne zna koliko točno dugo traju učinci dima šumskog požara i kako će ponovljeni dimni događaji utjecati na biljke – uključujući drveće i usjeve – dugoročno”, kažu oni. “S obzirom da su šumski požari sve jači i učestaliji zbog klimatskih promjena, politika upravljanja šumama i ljudskog ponašanja, važno je steći bolje razumijevanje utjecaja.”
Izvor: My Modern Met
Komentari