Nakon što je premijer Andrej Plenković pozvao na "osjećaj za stvarnost" i upitao odakle namaknuti novac za veće plaće, šest sindikata javnih službi najavilo je veliki prosvjed za subotu. Tvrde da nije pitanje ima li novca, već koji su stvarni prioriteti Vlade, podsjećajući na logiku bivšeg ministra financija.
Nakon višemjesečnih pregovora koji su završili bez dogovora, napetost između Vlade i sindikata javnih službi dosegnula je točku vrenja. Šest sindikata koji pokrivaju ključne resore poput znanosti, obrazovanja, zdravstva i kulture najavilo je za subotu, 21. ožujka, veliki prosvjedni skup na zagrebačkom Europskom trgu pod nazivom “Sindikalno proljeće”. Kap koja je, čini se, prelila čašu bila je oštra reakcija premijera Andreja Plenkovića, koji je na zahtjeve za većim plaćama odgovorio sada već poznatim protupitanjima.
“Sada u vrijeme energetske krize? Kako? Odakle? Odakle vi mislite da mi nalazimo te novce? Di su ti novci?”, upitao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, apelirajući na sindikate da pokažu malo “osjećaja za stvarnost”, ili kako je rekao, onoga što Englezi zovu ‘a sense of realism’. Premijer je poručio kako Vlada “ne štampa novac” i kako se ne može istodobno osiguravati fiskalni prostor za obranu od energetskog udara i ponašati se kao rasipnik. Podsjetio je i kako je u njegovu mandatu osnovica plaća porasla za 52 posto.
‘Stvarni prioriteti’ ili prazna blagajna?
Upravo je jedna premijerova izjava posebno odjeknula među sindikalnim čelnicima. Njegova opaska da on “mora osigurati novac za stvarne prioritete u proračunu” protumačena je kao izravno omalovažavanje javnih službi. Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, ocijenio je tu izjavu poražavajućom.
“Po prvi puta smo čuli od jednog premijera da znanost, obrazovanje, socijalna skrb i zdravstvo nisu stvarni prioriteti. Na neki način, ta nam je izjava dobrodošla jer ako je bilo neodlučnih koji su se pitali gdje im je mjesto u subotu, sada to znaju”, poručio je Stipić.
Sindikati tvrde kako se ne radi o tome da novca nema, već o političkoj volji i raspodjeli proračunskih sredstava. U neslužbenim razgovorima, mnogi se prisjećaju logike bivšeg ministra financija Zdravka Marića, čija je famozna krilatica “Novca ima” postala simbol argumenta da se sredstva uvijek mogu pronaći kada za to postoji politička odluka. Upravo na taj trag sindikati navode Vladu, sugerirajući da se, ako ima novca za sanacije i razne subvencije, mora naći i za “pristojne plaće” onih koji nose ključne društvene sustave, pogotovo u vrijeme visoke inflacije.
Što je na stolu, a što se traži?
Vlada je sindikatima ponudila rast osnovice od ukupno tri posto u ovoj godini, i to u tri koraka: po jedan posto s početkom travnja, kolovoza i prosinca. Time bi trenutna osnovica od 1004,87 eura do kraja godine narasla na 1035 eura. Ponuda uključuje i povećanje terenskog dodatka na 30 eura, naknade za rođenje djeteta na 441 euro te dodatni dan plaćenog dopusta. Sindikati javnih službi su tu ponudu odbili, nazivajući je mizernom. S druge strane, njihovi su se zahtjevi kretali od početnih 12 posto, što je kasnije korigirano na osam posto. Prema premijerovoj računici, povećanje od osam posto državu bi koštalo gotovo milijardu eura godišnje, što je ocijenio “fiskalno neodrživim”.
Sindikati pak ističu da su troškovi života drastično porasli te da je Hrvatska, prema nekim pokazateljima, šesta najskuplja zemlja u Europi po cijenama hrane, dok su plaće tek na devetnaestom mjestu.
Pukotina u sindikalnom bloku
Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje činjenica da sindikalni front nije jedinstven. Dok je 11 sindikata javnih službi odlučno odbilo Vladinu ponudu, sindikati koji predstavljaju državne službenike, poput Sindikata policije Hrvatske i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, na istu su ponudu pristali. Njihovi čelnici poručili su kako je postignuti dogovor “realan” i “racionalni međukorak” prema pregovorima za novi Temeljni kolektivni ugovor.
Ministar rada Marin Piletić nakon toga je poručio da, ako javni sindikati ne prihvate ponudu, Vlada će jednostranom odlukom donijeti identičnu osnovicu i za njih. “Ona prava koja vrijede za državne službenike trebaju vrijediti i za javne službenike. Ne vidim niti jedan argument zašto to ne bi bilo prihvatljivo”, kazao je Piletić, dodavši da Vlada više nema financijskih kapaciteta za poboljšanje ponude. Sindikati javnih službi takav su potez doživjeli kao ucjenu i urušavanje socijalnog dijaloga, što ih je dodatno motiviralo za izlazak na ulice.
