Višesatne gužve i kilometarske kolone na Krku osim što kidaju živce vozačima i onečišćuju Eko otok, onemogućavaju održivost turizma i koče njegov razvoj. Stoga je očito riječ o prioritetnom pitanju prilikom svakog planiranja razvoja na otoku.
U pitanju je višeslojan problem, a moguća rješenja ponudili su na konferenciji za medije Đanino Sučić, potpredsjednik Županijske skupštine PGŽ te potpredsjednik ŽO HNS PGŽ, Juraj Bukša, predsjednik podružnice HNS-a Rijeka i član Predsjedništva ŽO HNS PGŽ te Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica.
D102 je napravljena s planom zadovoljenja potreba otoka Krka, imajući na umu promet prema Cresu i Lošinju, no ne i prema Rabu. Naravno, mislilo se na zimski promet, no od tada su mnoge stvari promijenjene: autoput je došao do mosta, uvela se linija Valbiska-Lopar, pojačan je promet ne samo za krčke turističke destinacije, nego i za otoke Cres i Lošinj. Kružni tokovi koji su trebali pomoći rješavanju prometnog kolapsa nisu se pokazali efikasni, a onaj u Malinskoj je nedovršen.
D102 bilježi prosječni dnevni promet više od 20.000 vozila, a u danima vršnog opterećenja ta brojka je puno veća. Prosječno je to oko 30% više vozila nego na istarskom “Y”. To nam daje za pravo da tražimo što hitniju realizaciju brze ceste Krčki most-Valbiska kako bi ubrzali promet. Ta brza cesta ili autocesta “Bodulka” riješila bi brzi dolazak do Veje i Valbiske te tako smanjila gužve, obrazložio je Kraljić.
Juraj Bukša objasnio je kako Krčki most s dvije prometne trake više nije dostatan za potrebe Krka te istaknuo zalaganje za novi most, s barem četiri trake, jer je to minimum potrebe turističke destinacije kao što su kvarnerski otoci, koji su svi spojeni upravo preko Krka i krčkog mosta.
Naime, most godišnje uprihodi 50 milijuna kuna, a njegovo održavanje zahtjeva 5 milijuna kuna. Što ostavlja barem 40 milijuna za daljnje investicije u prometnu infrasturkturu, ne samo most već i autocestu Bodulku te pristupne ceste mostu koje isto tako zagušuju promet. Prostorno planska dokumentacija postoji, te nema prepreka za početak projektiranja, traženja sredstava iz EU fondova te izgradnje ovog važnog infrastrukturnog objekta.
Đanino Sučić naveo je još jedan problem koji se javlja u krčkom kolapsu – kružni tok tzv. “rotor” kraj Šmrike. Iako je gradnja mosta srednjoročni plan, a autoput po Krku može biti nešto ranije gotov, ova crna točka može se prema njemu riješiti kratkoročno i to do slijedeće sezone.
“Pretvaranjem rotora kojeg “čuvaju” četvorica do šestorica policajaca i reguliraju u njemu promet (što je dovoljan dokaz o promašenosti funkcionalnosti tog rotora) u običan dvotračni rotor s adekvatno riješenim odvojcima za Kraljevicu i Crikvenicu te četverotračnom cestom do mosta, riješio bi za slijedeću sezonu raskrižje na kojem mnogi zapnu.” Dodatno, brzom rekonstrukcijom ceste Cres – Porozina (sa sadašnjih 4 metra na normalnu širinu od 6.50 do 7 m) dio prometa sa Cresa i Lošinja prema Istri preusmjerio bi se na tu cestu i time bi se rasteretio krčki prometni pravac posebice u špici sezone.
Kombinacijom ovih prijedloga te njihovom što bržom implementacijom omogućili bi daljnji razvoj turisitičke ponude na Krku posebice u svijelu novih planiranih atrakcija, ali i daljenjeg razvoja kapaciteta na Cresu i Lošinju, zaključio je Sučić.
