Nakon završenog ljetnog upisnog roka u srednje škole, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije Edita Stilin otkrila je kako su strukovni i obrtnički programi doživjeli pravi procvat. Dok su riječke gimnazije popunile sva mjesta, škole na otocima i u ruralnim područjima suočavaju se s dramatičnim padom broja učenika, a najteža je situacija na Rabu.
Nakon ljetnog upisnog roka u srednje škole Primorsko-goranske županije upisano je ukupno 2539 učenika, što je brojka koja potvrđuje stabilnost u odnosu na prethodne godine. Gostujući na Radio Rijeci, pročelnica Edita Stilin predstavila je detaljnu analizu upisa, istaknuvši kako su ukupno popunjena 86 posto upisnih mjesta u školama kojima je Županija osnivač.
Ipak, iza općih brojki kriju se zanimljivi trendovi koji jasno oslikavaju želje budućih srednjoškolaca, ali i demografske probleme pojedinih dijelova županije.
Strukovne škole i obrtnici sve traženiji
Podaci pokazuju jasan trend rasta interesa za strukovna zanimanja. Četverogodišnji i petogodišnji strukovni programi popunjeni su čak 90 posto, dok su trogodišnji obrtnički programi dosegnuli vrlo visokih 83 posto popunjenosti. Gimnazijski programi, za usporedbu, popunjeni su 87 posto.
“Ono što primjećujemo u posljednje tri godine je intenzivan upis u trogodišnje programe. Obrtnička zanimanja postala su vrlo zanimljiva i atraktivna, a kampanje koje se provode na nacionalnoj i županijskoj razini očito daju dobre rezultate”, naglasila je Stilin.
Među najpopularnijim obrtničkim zanimanjima, za koja se tražilo mjesto više, istaknuli su se elektromehaničari, elektroinstalateri, kuhari, slastičari, kozmetičari i frizeri. Velik interes vladao je i za automehatroničare, montere strojnih instalacija te stolare, što jamči da u budućnosti nećemo ostati bez vrsnih majstora. Deset strukovnih škola u potpunosti je popunilo svoje kvote, među kojima su Prirodoslovna i grafička škola, Medicinska škola, Ekonomska škola, Srednja škola za elektroniku i računalstvo te Hotelijersko-turistička škola.
Riječke gimnazije pune, otočne zjape prazne
Dok su “čiste” riječke gimnazije, poput Prve sušačke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića, bez problema popunile sva svoja mjesta, gimnazijski programi u takozvanim mješovitim školama izvan Rijeke bilježe znatno slabiji interes. To se posebno odnosi na škole u Krku, Rabu, Malom Lošinju, Crikvenici, Čabru i Delnicama.
“Razlog je manjak populacije, ali i činjenica da djeca često odlaze u Rijeku jer su im riječke gimnazije zanimljivije”, pojasnila je pročelnica.
Posebno uspješnom pokazala se Gimnazija Eugena Kumičića u Opatiji, koja je ove godine umjesto jezičnog smjera, za koji je interes padao, uvela novi program diplomatske gimnazije. Rezultat je stopostotna popunjenost i potvrda da je praćenje trendova i prilagodba programa ključ uspjeha.
Najalarmantnija situacija je u Srednjoj školi Markantuna de Dominisa na Rabu, gdje je zbog nedostatka djece ostao velik broj slobodnih mjesta. Upisano je svega devet učenika: troje u opću gimnaziju, pet za zvanje konobara i jedan za tehničara za ugostiteljstvo. “Izuzetno mi je žao zbog toga, jer ta škola ima doista sjajne i odlične uvjete. Puno smo ulagali u učionice i kabinete”, s razočaranjem je konstatirala Stilin.
Veliki infrastrukturni projekti za budućnost obrazovanja
Unatoč demografskim izazovima, Primorsko-goranska županija nastavlja s velikim ulaganjima u školsku infrastrukturu. U tijeku je gradnja dviju novih osnovnih škola, u Rešetarima i Marinićima, koje su ujedno i najveće u županiji.
Grade se i dvije nove školske sportske dvorane: jedna uz Osnovnu školu Maria Martinolića na Malom Lošinju, koja bi trebala biti gotova početkom iduće godine, i druga uz Željezničko-tehničku školu u Moravicama, koja je već pod krovom. Uskoro se očekuje i početak radova na dogradnji Osnovne škole Čavle te izgradnja sportske dvorane u Triblju.
Ovi projekti, uz četrdesetak manjih gradilišta na kojima se obnavljaju kotlovnice i sanitarni čvorovi, pokazuju jasnu opredijeljenost Županije za stvaranje boljih uvjeta za sve učenike, s nadom da će ulaganja u infrastrukturu, posebno u ruralnim i otočnim sredinama, dugoročno pomoći u zaustavljanju negativnih demografskih trendova.
