Rijeka kao buduća Europska prijestolnica kulture, osim bogate kulturne baštine, svojim građanima i posjetiteljima nudi nevjerojatno bogat izbor, ni više ni manje nego – kockarnica i automat klubova.
Da otvaranje novih kockarnica i casina diljem grada Rijeke, kao i redovito pohađanje istih, ne izaziva određenu stigmatizaciju kod građana – nismo sigurni, no sudeći po izrazito upečatljivim „svjetlima velegrada“ (čitajte casina), vjerujemo kako je ovo jedan od popularnijih trendova u porastu.
Šetajući samim centrom grada, uočili smo sve više kladionica i kockarnica koje svoje usluge nude “na izvolte”. Uzevši u obzir kako su tek do nedavno glavna svjetla u Rijeci bila upravo božićna, po završetku blagdanskog razdoblja, na scenu ponovo nastupa dobro poznati noćni “light show”.
Statistike za Hrvatsku i nisu baš najsvjetlije. Fenomen „igara na sreću“ u lijepoj našoj počeo je dobivati zamah prije otprilike dvadeset godina kada se počeo otvarati veliki broj kladionica.
Nadalje, rezultati istraživanja iz 2011. godine pokazuju kako je kockanje sve prisutnije u društvu, a broj onih koji kockaju povećao se za čak pet puta. Osim toga, trend kockanja se sve više širi među mladima. Toliko da čak pripada i u obrede vršnjačke „inicijacije“ u društvo. Postojeći zakon, koji zabranjuje kockanje maloljetnicima, pri tome se često ne poštuje, niti provodi. Također, stručnjaci upozoravaju da u Hrvatskoj oko 50.000 osoba ima problem s patološkim kockanjem i više nikada neće moći kontrolirano kockati, dok blizu 100.000 ljudi kocka rizično.
S igrama na sreću, odnosno kockarnicama, kladionicama, automat klubovima i casinima, priča je slična kao s duhanskom industrijom. Koliko god oni popunili proračun, dugoročno uzrokuju puno veći gubitak. Jer više državu i zdravstvo koštaju oni pušači koji se razbole uzevši u obzir njihovo liječenje (procjenjuje se da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi), nego što država prihoduje od te industrije. Isto je i s kockarnicama. Puno je veći materijalni i ukupni gubitak za zajednicu kada na scenu stupi ovisnost, dugovi, gubitak posla, a često puta dokazi do nepremostivih poremećaja i raspadanja obitelji.
Ovo je ovisnost u rangu droge ili alkohola, no mnogo teža za prepoznati. Mogli bismo je nazvati „pritajena ovisnost“, a kada se otkrije, obično donese brojne razorne posljedice.
Nakon ovakvog detaljnog foto uvida, jedino pitanje koje preostaje jest da se zapitamo trebaju li Rijeka kao jedna od Europskih prijestolnica kulture i njen centar biti predstavljeni na ovakav način?
