Županijski vatrogasni zapovjednik Dario Gauš u razgovoru za Radio Rijeku analizirao je trenutnu požarnu sezonu. Iako je situacija na našem području zasad mirna, upozorio je na opasnost od takozvanih mega požara i istaknuo da je odgovornost svakog pojedinca ključna u sprječavanju katastrofa.
Dok u Dalmaciji gotovo svakodnevno bukte požari, situacija je na području Primorsko-goranske županije zasad pod kontrolom. Kako je istaknuo županijski vatrogasni zapovjednik Dario Gauš, od početka godine zabilježene su 372 intervencije, od čega se 51 odnosila na požare raslinja. Od početka lipnja, kada je započela intenzivna požarna sezona, bile su 23 takve intervencije, no sve su opožarene površine, na sreću, ostale ispod jednog hektara.
Zahvaljujem svim našim vatrogascima koji su praktički svaki dan na terenu, što u ophodnjama, što po pozivu građana. Moram istaknuti da smo jako zadovoljni interakcijom koju imamo s građanima, no preventiva je ono što nam najviše treba – poručio je Gauš, neprestano naglašavajući da je upravo prevencija ključ borbe protiv vatrene stihije.
Zaboravljena poljoprivreda i mega požari
Klimatske promjene sve su očitije, a s njima dolaze i novi izazovi. Grmljavinska nevremena, poput onog koje je 2003. godine uzrokovalo katastrofalni požar na Učki, postaju sve češća. Tada je vatra, potaknuta udarima munja na čak 16 odvojenih lokacija, progutala više od 600 hektara površine. Danas se, upozorava Gauš, suočavamo s novim fenomenom.
Svjetska zajednica sve se češće susreće s pojmom takozvanih mega požara. Govorimo o šestoj generaciji požara koji se šire iznimno brzo. Nakon velikih požara u Kaliforniji, počelo se razmišljati o novoj strategiji: takve požare treba prepustiti prirodi, a sve snage usmjeriti na spašavanje ljudskih života i imovine – objasnio je zapovjednik.
‘Samo sam kosio kako me otac učio’
Glavni uzrok lakšeg širenja vatre, osim vremenskih neprilika, jest ljudski nemar i zapuštenost okoliša. Gauš ističe kako je napuštanje poljoprivrede i stočarstva dovelo do toga da priroda “uzima svoje”, ostavljajući za sobom velike površine zarasle u lako zapaljivo raslinje.
Trimer ili bilo koji drugi način čišćenja vlastite okućnice najbolja su preventiva. Svatko od nas može početi od sebe i na taj način štititi i sebe i susjeda – kazao je Gauš te podsjetio na poznati primjer iz Dalmacije.
Prije koju godinu, nakon velikog požara, netaknuta je ostala samo jedna kućica usred vinograda. Svi su govorili o čudu, a vlasnik je jednostavno rekao: “Ja sam samo kosio kako me je učio moj otac, i njega njegov otac prije toga”. To je cijela filozofija.
Ulaže se u opremu, a znanje se izvozi
Kako bi se što učinkovitije borili s izazovima, kontinuirano se ulaže i u opremu. Prošle godine Primorsko-goranska županija je, zajedno s lokalnim samoupravama, uložila 530 tisuća eura u nabavu šest novih vozila. Uskoro stiže i pojačanje s državne razine.
Iz programa koji obuhvaća 78 novih šumskih vozila i autocisterni, naša bi županija do kraja godine trebala dobiti pet vozila. Prvo je već isporučeno Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Crikvenice – rekao je Gauš.
Osim opreme, ključan je i ljudski faktor. Centar za obuku u Šapjanama postao je regionalni lider, a njihovi instruktori traženi su stručnjaci na svjetskoj razini.
U prvoj polovici ove godine kroz razne obuke prošlo je oko 620 naših vatrogasaca i više od 200 pomoraca. Naš instruktorski tim je, reći ću, svjetskih razmjera i obučavali smo kolege na gotovo svim kontinentima. Na jesen naši instruktori idu u Podgoricu, gdje će crnogorske kolege obučavati o gašenju požara otvorenog prostora i visokih objekata – s ponosom je istaknuo zapovjednik.
Za kraj, ponovio je apel građanima da budu maksimalno odgovorni. Uz košnju okućnice, ključno je ne bacati opuške i stakleni otpad u prirodu te izbjegavati roštiljanje na otvorenim i nedopuštenim mjestima. “Vjerujte, ne želite da vam vatrogasci dođu na taj roštilj”, zaključio je Gauš uz dozu humora, ali s vrlo ozbiljnom porukom.
