Vijeće za medije odbacilo je pritužbe građana na emitiranje koncerta Marka Perkovića Thompsona, zaključivši kako nema kršenja zakona - prenosi HINA. Odluka, utemeljena na ranijoj sudskoj praksi, ponovno je rasplamsala žestoku javnu raspravu o spornom pozdravu.
Vijeće za medije odlučilo je kako Hrvatska radiotelevizija nije prekršila Zakon o elektroničkim medijima emitiranjem snimke koncerta Marka Perkovića Thompsona na svojem Drugom programu 4. lipnja. Odluka je donesena na sjednici u petak nakon rasprave temeljene na pet pritužbi građana, a u središtu spora našla se izvedba pjesme “Bojna Čavoglave” koja započinje sintagmom “Za dom spremni!”.
Medijski regulator u svojem se odgovoru pozvao na slobodu izražavanja i programsku slobodu medija, zajamčenu Zakonom o elektroničkim medijima.
Ključna je bila presuda Visokog prekršajnog suda
Iz Vijeća su pojasnili kako su se u svojoj odluci vodili mjerodavnom presudom Visokog prekršajnog suda iz lipnja 2020. godine, koja se odnosi upravo na korištenje spomenute sintagme u pjesmi “Bojna Čavoglave”. Vijeće ističe kako su i Visoki prekršajni sud i Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima predvidjeli mogućnost uporabe pozdrava u strogo definiranim granicama, prvenstveno misleći na njegovu rekontekstualiziranu uporabu u Domovinskom ratu.
“Ako je poklič neodvojiv dio autorskog glazbenog djela emitiranog kao prijenos događaja od javnog interesa, a oslobađajuća sudska praksa taj kontekst tretira kao zaštićen slobodom izražavanja, ista logika može se prenijeti i na ocjenu javnog servisa”, stoji u odgovoru Vijeća za medije. Zaključili su da, ako sadržaj na samom koncertu održanom na Hipodromu 5. srpnja 2025. nije bio protupravan, onda ni njegovo vjerno emitiranje na HRT-u ne može postati protupravno. Time su otklonili mogućnost kršenja zakona u dijelu koji se odnosi na poticanje mržnje i zagovaranje ideja totalitarnih režima.
Oštre reakcije u javnosti
Unatoč pravnom obrazloženju, odluka je izazvala burne reakcije. Među onima koji su poslali prijavu bio je i novinar Drago Pilsel, koji je poručio kako je uzvikivanje ustaškog pozdrava veličanje ustaštva. “To je protivno svakoj slobodi, naročito slobodi pripadnika manjinskih naroda, ali i svih slobodnomislećih ljudi u Hrvatskoj”, napisao je Pilsel.
Oglasila se i saborska zastupnica Dalija Orešković, koja je kritizirala i državu i Crkvu, ističući da je koncert emitiran na Tijelovo, koje je i državni blagdan. Prema njezinim riječima, uz koncertnu ikonografiju šalje se i jasna politička poruka. “Čiji je onda pozdrav ‘Za dom spremni’? Od večeras, i državni i vjerski”, oštro je komentirala na društvenim mrežama.
Pravni labirint i povijesni teret
Slučaj ponovno otvara pitanje neujednačene sudske prakse u Hrvatskoj. Dok se Vijeće za medije poziva na presudu Visokog prekršajnog suda koja dopušta pozdrav u kontekstu pjesme, Ustavni sud Republike Hrvatske u više je navrata potvrdio da se radi o ustaškom pozdravu koji je u suprotnosti s Ustavom.
Dodatnu dimenziju daje i praksa Europskog suda za ljudska prava. U slučaju nogometaša Josipa Šimunića 2019. godine, sud je presudio da pozdrav “manifestira rasističku ideologiju” te da njegova zabrana ne predstavlja kršenje slobode izražavanja. Ova pravna diskrepancija stvara prostor za različita tumačenja i produbljuje podjele u društvu. Kontroverza je duboko ukorijenjena u povijesti, gdje se sukobljavaju narativi o pozdravu kao isključivom simbolu genocidnog režima NDH i njegovoj kasnijoj uporabi kao simbolu obrane u Domovinskom ratu.
HRT se brani: Emitirali smo sukladno zakonu
S Hrvatske radiotelevizije poručili su kako su emitirali otkupljenu snimku koncerta u integralnom obliku, sukladno važećem zakonskom okviru. “Svačije je pravo podnijeti prijavu, a o svim pitanjima iz djelokruga nadležnih regulatornih tijela očituju se i odlučuju ta tijela”, stoji u njihovom odgovoru.
Pritom su otkrili i podatke o gledanosti. Snimka koncerta ostvarila je gledanost od 5,47 posto, što znači da ju je pratilo 193.450 gledatelja, uz udio u gledanosti (SHR) od 16,67 posto. Iz Programskog vijeća HRT-a najavljena je moguća rasprava o emitiranju koncerta na sjednici početkom srpnja. Povjerenik za korisnike usluga HRT-a, Zdravko Kedžo, potvrdio je da je bilo “puno komentara korisnika, više kritika nego pohvala”, ali i dodao da to nije bio rekordan broj pritužbi.
Ova odluka Vijeća za medije, iako pravno utemeljenako pravno utemeljena na jednom sudskom presedanu, nije riješila, već je samo dodatno istaknula duboku društvenu i pravnu podjelu oko simbola iz prošlosti.
