Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je javnu raspravu o izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama koje donose korjenite promjene u hrvatske škole. Osim potpune zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama, prijedlogom se pooštravaju sankcije za nasilje i uvodi obveza prijave roditelja socijalnoj službi ako djeci priječe dolazak na nastavu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uputilo je u e-savjetovanje prijedlog izmjena Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, dokument koji bi, ako bude usvojen u predloženom obliku, trebao iz temelja promijeniti svakodnevicu u hrvatskim školama. Najviše pozornosti izazvala je odredba kojom se u osnovnim školama uvodi potpuna zabrana korištenja mobitela, no paket promjena donosi i znatno strože kriterije za neprihvatljiva ponašanja učenika te nove mehanizme za postupanje u slučajevima roditeljskog bojkota nastave. Cilj je, kako navode iz Ministarstva, jasnije definirati pravila ponašanja, unaprijediti sigurnost i red u školama te osigurati učinkovitije provođenje obrazovnog procesa.
Zbogom pametnim telefonima u osnovnim školama
Jedna od ključnih i najiščekivanijih novosti odnosi se na korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja. Prema prijedlogu, u osnovnim školama će se korištenje mobitela u svim prostorima, uključujući hodnike i dvorišta, definirati kao neprihvatljivo ponašanje. Učenici će i dalje smjeti donijeti uređaje u školu, no oni će za vrijeme boravka u ustanovi morati biti isključeni i spremljeni u torbama ili školskim ormarićima. Iznimke će biti moguće samo u edukativne, zdravstvene ili druge opravdane svrhe, i to isključivo uz prethodno odobrenje škole.
Za srednjoškolce pravila ostaju nešto blaža. Zabrana korištenja mobitela i dalje se odnosi na vrijeme odgojno-obrazovnog rada, odnosno tijekom nastave. Ipak, školama se ostavlja mogućnost da svojim kućnim redom dodatno ograniče njihovu uporabu i izvan učionica, primjerice tijekom odmora. Ministar Radovan Fuchs pojasnio je da bi potpuna zabrana u srednjim školama bila teško provediva i teška za kontrolu. Ovakvim potezom Hrvatska slijedi trend niza europskih zemalja poput Francuske, Nizozemske, Finske i Velike Britanije, koje su već uvele slična ograničenja kako bi smanjile ometanje nastave, poboljšale koncentraciju učenika i potaknule socijalnu interakciju među vršnjacima.
Nulta tolerancija na nasilje i neopravdane izostanke
Osim digitalne detoksikacije, izmjene pravilnika donose i značajno pooštravanje kriterija za teška i osobito teška neprihvatljiva ponašanja. Tako se unošenje ili konzumacija alkohola, droga i drugih psihoaktivnih tvari, što je do sada bilo definirano kao teže neprihvatljivo ponašanje, sada svrstava u kategoriju teškog neprihvatljivog ponašanja. Jednako strogo tretirat će se i fizički sukobi, sudjelovanje u tučnjavi, namjerno uništavanje imovine s većom štetom te dovođenje neovlaštenih osoba koje ugrožavaju sigurnost u školi.
Najdrastičnija promjena odnosi se na unošenje ili korištenje oružja i drugih opasnih predmeta u prostor škole. Takvo ponašanje više se neće smatrati teškim, već isključivo osobito teškim neprihvatljivim ponašanjem, što otvara put za izricanje najstrožih pedagoških mjera. Time Ministarstvo šalje jasnu poruku o nultoj stopi tolerancije na nasilje u školskom okruženju.
Roditelji pod povećalom socijalne skrbi
Velika novost je i preciznije definiranje neopravdanih izostanaka s nastave. Prijedlogom se izričito navodi da se izostanak učenika koji je posljedica izražavanja nezadovoljstva ili negodovanja učenika ili roditelja ne može opravdati. U situacijama kada škola ima informaciju da roditelj djetetu priječi dolazak na nastavu, primjerice kao oblik pritiska na školu, bit će dužna o tome bez odgode obavijestiti nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Ministar Fuchs naglasio je kako se time želi stati na kraj korištenju djece kao sredstva pritiska. “Roditelji imaju pravo izražavati svoje nezadovoljstvo, protestirati i slično, ali nemaju pravo priječiti djeci da idu na nastavu i na takav način ih koristiti kao sredstvo pritiska. Time krše ustavna prava djece, ali i ona garantirana međunarodnim konvencijama”, poručio je ministar. Ovim se jača suradnja između škola i socijalnih službi, čime se štiti temeljno pravo svakog djeteta na obrazovanje.
Prijedlog izmjena Pravilnika otvoren je za javnu raspravu u sustavu e-savjetovanja do sedmog veljače. Nakon stupanja na snagu, škole će imati rok od šezdeset dana za usklađivanje svojih statuta i kućnih redova s novim odredbama koje će, bez sumnje, donijeti novu eru discipline i odgovornosti u hrvatsko školstvo.
