Na prvom krugu lokalnih izbora Riječanka je na kiši stajala 20-ak minuta da bi iskoristila svoje pravo glasa. No, kada je stigla unutra doživjela je šok. Naime, njezino ime je u izbornim materijalima bilo zaokruženo, kao da je već glasala, a u biračkom odboru je nisu htjeli pustiti na glasanje jer bi imali listić viška. Nisu je niti upozorili da na licu mjesta može podnijeti pisani prigovor, piše Telegram.
Ipak, Riječanka se istu večer požalila Županijskom izbornom povjerenstvu koje je zaključilo da je sve u redu budući da na rad članova biračkog odbora prigovora nije bilo. Niti u zapisniku nije bilo primjedbe biračice kojoj nije dopušteno glasati. Riječanka se žalila Ustavnom sudu s obzirom na to da joj je bilo uskraćeno biračko pravo, no i Ustavni sud nije uvidio nikakav problem. Dapače, Ustavni sud odbio je žalbu uz obrazloženje da prigovor na postupak izbora mogu podnijeti samo političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili 5 % birača jedinice u kojoj se provode izbori. Ova Riječanka ne spada ni u jednu kategoriju.
Ova odluka Ustavnog suda donesena je uz najmanju moguću većinu, za nju je glasalo sedam od ukupno 13 ustavnih sudaca. U izdvojenom mišljenju troje sudaca (Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, posebno izdvojeno mišljenje o tome zašto je bio protiv pisao je i Mato Arlović) konstatira se očita i posve nevjerojatna činjenica – da osoba kojoj se odlukom nadležnih biračkih tijela onemogući ostvarivanje biračkog prava – nema nikakvu pravnu mogućnost zaštite tog prava, prenosi Telegram.
U članku 334. Kaznenog zakona navedena je uskrata biračkog prava kao jedno od kaznenih djela, a kazna zatvora do 3 godine predviđena je za ovlaštenu osobu koja birača ne upiše u popis birača ili ga pak s popisa izbriše. PU primorsko-goranska na upit Telegrama kazala je kako ništa nije učinjeno jer nitko ništa nije prijavio: “PU primorsko-goranska nije zaprimila dojavu ili prijavu o događaju koji spominjete pa nije ni provodila postupanje u vezi navedenog ili sličnog događaja”, naveli su.
Naposljetku, nepravilnosti nisu prijavljene, zapisnik nije potpisan, jedna biračica koja nije mogla glasati nije stotinu birača, kandidat ili politička stranka. Unatoč tome što članak 45. Ustava RH svim punoljetnim građanima jamči biračko pravo, čini se da je u nekim situacijama to jamstvo – posve teoretsko, zaključuje Telegram.
