Gostujući u RTL Direktu, ministrica zdravstva Irena Hrstić izazvala je burne reakcije svojim tvrdnjama o potpunoj funkcionalnosti sustava e-kartona i listama čekanja. U oštroj raspravi s novinarom Ivanom Skorinom dotaknula se i plaćanja privatnicima, afere Medikol te vlastitog iskustva sa zdravstvenim sustavom.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić u razgovoru za RTL Direkt iznijela je niz tvrdnji o stanju u zdravstvu koje su potaknule širu javnu debatu, od digitalizacije do odnosa javnog i privatnog sektora.
‘Garantiram da je to moguće’
Na pitanje kada će hrvatske bolnice napokon biti informatički povezane, ministrica je iznenadila tvrdnjom da sustav već funkcionira.
“Ja ću vas sve razveseliti. Mi već to imamo. Svaki liječnik može kroz eKarton doći do podataka ako pacijent nije zabranio pristup njegovom kartonu. To još od prošle godine funkcionira”, izjavila je Hrstić.
Na skeptično pitanje novinara hoće li liječnik na Rebru vidjeti njegove podatke iz bolnice Sveti Duh stare tri godine, ministrica je odlučno odgovorila. “Ja sam danas provjerila s jednom kolegicom na Rebru. Ona je rekla da preko sustava hitne medicine može. Provjerila sam sa svojom bolnicom u Puli, da li oni to koriste. Da, može. Garantiram da je to moguće”, ustvrdila je, dodavši da Ministarstvo zdravstva jest ostvarilo sve preduvjete, a ako pojedini liječnici alat ne koriste, to je problem koji treba pojedinačno rješavati. Ipak, iskustva s terena često govore o problemima s integracijom bolničkih sustava, što liječnicima otežava pristup podacima.
Zašto se 20 posto više plaća privatnicima?
Jedna od tema razgovora bio je i podatak da je prošle godine privatnicima isplaćeno 20 posto više novca nego godinu prije. Ministrica je objasnila da razlog nije inflacija, već nužna korekcija cijena.
“Teren je govorio kako su cijene usluga neadekvatne. Prošle godine je povećana cijena dijagnostičkog postupka i računa za same bolnice”, pojasnila je Hrstić. Navela je kako su cijene nekih postupaka bile “smiješno male” te da je HZZO morao podići cijene kako bi bolnice i primarna zaštita mogle ispunjavati svoje limite s realnim cijenama.
“Ako imate specijalistički pregled koji košta pet eura, a objektivno, ne zbog inflacije, nego zato što nije mijenjano, je dignut na osam eura, onda vam automatski na količinu raste iznos”, rekla je, naglasivši da privatni zdravstveni sustav u Hrvatskoj čini svega pet posto ukupnog proračuna.
O prozivkama za Medikol
Ministrica se osvrnula i na višemjesečne prozivke zastupnice Ivane Kekin zbog ugovora s poliklinikom Medikol, kao i na nabavku novih PET/CT uređaja za KBC Zagreb i Split. Odbacila je tvrdnje da su te dvije stvari povezane.
“Ono što me jako žalosti da zadnjih mjesec dana oporbeni zastupnici rade nekakav PR privatnoj poliklinici. To je žalosno”, izjavila je Hrstić, tvrdeći da je postupak nabave za KBC Zagreb pokrenut još u desetom mjesecu prošle godine, puno prije pojačanog javnog pritiska.
Uvodi li se red u dvojni rad liječnika?
Prošla su četiri mjeseca od stupanja na snagu upute o dvojnom radu liječnika, a ministrica tvrdi da se vide prvi pozitivni pomaci. Cilj upute, naglasila je, bio je ujednačiti postupanje ravnatelja bolnica i potaknuti ih da aktivnije upravljaju listama čekanja.
“Postigli smo to da ravnatelji intenzivnije korigiraju i čiste liste rezervacija. Imamo dobrih pomaka, kao što je, na primjer, da je u Koprivnici prosječno vrijeme čekanja za EKG pao s 91 na 21 dan. Da je CT u Bjelovaru sa 110 dana pao na 81 dan”, rekla je ministrica.
Na pitanje je li ijednom liječniku uskraćena dozvola za rad kod privatnika, odgovorila je niječno, ali uz objašnjenje. “Oni koji su predali zahtjev su bili zadovoljavajućih kriterija. Možda se desilo da oni za one djelatnosti za koje se čeka, za koje su svjesni da se čeka, nisu ni predali zahtjev”, pojasnila je, dodavši da cilj nije kažnjavanje, već uvođenje reda u sustav.
‘Nisam stvarno, zdrava sam. Na sreću’
Na samom kraju razgovora, novinar je ministricu pitao koliko je najdulje ona osobno čekala na neki pregled. Odgovor je izazvao najviše reakcija u javnosti.
“Iskreno, nisam otišla kod doktora. Ja osobno nisam čekala. Nisam ni bila kod doktora. Stvarno nisam bila bolesna i to je moja sreća”, kazala je Hrstić. Dodala je kako redovito obavlja preventivne preglede poput mamografije i kolonoskopije zbog obiteljske anamneze, ali da nije imala potrebu za naručivanjem na preglede koji zahtijevaju dugo čekanje.
Ova izjava protumačena je kao odvojenost od stvarnosti s kojom se suočavaju građani, pogotovo u kontekstu podataka da prosječno vrijeme čekanja za neke preglede u Hrvatskoj iznosi i do 145 dana.
Nastup ministrice Hrstić tako je ponovno otvorio ključna pitanja o funkcioniranju hrvatskog zdravstva, transparentnosti sustava te jazu između službenih izjava i iskustava pacijenata.
