“More, kamen, grad” izložba je primorskih i riječkih veduta iz fundusa Muzeja grada Rijeke. Obuhvaća pedesetak slika nastalih u rasponu od kraja 19. stoljeća pa do druge polovice 20. stoljeća.
Autori su uglavnom lokalni slikari, poput Romola Venuccija, Carla Ostrogovicha ili, od mlađe generacije, Mile Kumbatović, Mate Solisa i Antuna Žunića. Pored njih, tu su autori koji su samo dijelom svog opusa vezani uz primorski kraj, kao što su Hans Printz i Jean d’Alheim, a nekoliko je i međunarodno afirmiranih autora, poput Lee von Littrow.
Nakon gostovanja u Muzeju grada Zagreba, bit će predstavljena i riječkoj publici u svibnju 2014. godine.
“Muzej grada Rijeke je mlad muzej, nema ni dvadeset godina kako je osnovan, i njegova se likovna zbirka ne može takmičiti s institucijama čija povijest i tradicija prikupljanja sežu desetljećima u prošlost. Pa ipak to ne znači da nemamo što ponuditi publici, pogotovo publici koja se prvi put susreće s ovim krajem i njegovom poviješću. Metodičnim sakupljanjem, uz malo sreće, uspjeli smo formirati likovnu zbirku koja nas kvalitetno i vizualno atraktivno može predstaviti publici.”, poručuje Jelena Dunato, kustosica Muzeja.
Ova je izložba, kako i sam naslov govori, podijeljena u tri cjeline. To ne treba shvatiti strogo – uostalom, jasno je da u ovom kraju između mora, kamena i grada nema čvrstih granica, svi se elementi neprestano isprepliću. Međutim, možda će gledatelju ipak biti jasnije i vizualno preglednije ako neka, makar fiktivna, razdjelnica postoji.
Pa su tako u dio o moru ušle marine, slike brodova i – da krajolik ne bi bio posve lišen ljudi – dvojica mornara i jedan neobičan par kupača nudista koji podsjećaju da more nije nužno samo rad i muka, nego i užitak i zabava. U dio o kamenu ušle su vedute primorskih gradića i sela, krajolik gromača i maslinika u kojem se drevne kamene zidine u miru sunčaju na vrhovima svojih brežuljaka. Dio posvećen gradu ima slatko-gorki prizvuk. Slavna industrijska prošlost Rijeke i njezin razvojni zamah istrošio se u posljednjim godinama 20. stoljeća i novo je vrijeme otpuhalo staru slavu. Umjetnost je preživjela, a preživjet će i grad kojeg ovdje predstavljamo ne samo prizorima luke i rafinerije, već i vrevom njegovih ulica, obrisima stare gradske jezgre i slikama njegovih stanovnika.
Prošlost grada je zabilježena, budućnost tek treba odrediti, proživjeti, naslikati i prikazati na nekoj budućoj izložbi.
