Nakon devet godina velikog putovanja u sklopu kojeg je privremeno boravio u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Osijeku, muzeju antičkog stakla u Zadru, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, Etnografskom muzeju Split, Muzeju i galeriji Grada Ljubljane, palači Riccardi u Firenzi, Musee de Louvre u Parizu, British Museumu u Londonu, a zatim i Paul Getty muzeju u Los Angelesu, grčki se velikan u čari i tišini bijele sobe, pod posebnim mikroklimatskim uvjetima, u punom sjaju predstavio u svom novom domu – Muzeju Apoksiomena.
Jedinstveni muzej posvećen je statui Apoksiomen čija priča započinje već pri samom ulasku, u plavoj sobi prizemlja. Muzej i izložba Apoksiomena predstavljaju prostornu materijalizaciju scenarija i ceremonije prolaska kroz sobe i hodnike koji utjelovljuju arhitekton programiran pratećom izložbom i postavom kipa. Kako bi prezentirali savršenu skulpturu koja se nalazi izvan svakog vremenskog i fizičkog konteksta kojem je bila namijenjena, a u isto vrijeme izveli uzbudljivi te razumljivi muzejski postav, rodila se ideja od devet vremenskih i prostorno oblikovanih scena u kojima posjetitelji od trenutka ulaska u muzej svojim osjetilima na individualiziran način u potpunosti doživljavaju kompletnu Apoksiomenovu priču, od njegova pronalaska do povratka na otok vitalnosti.
Pored Apoksiomena, kao glavnog i jedinog originalnog elementa arheološkog postava, Muzej se sastoji i od niza veoma specifičnih i specijalizirano osmišljenih prostorno-programskih cjelina, a svaka od cjelina definirana je programom postava muzeja, dok različiti materijali i oblici izložbenih soba predstavljaju niz prostornih sekvenci muzeja koje doživljavamo prolaženjem i hodanjem u strogo definiranom slijedu. Projekt rekonstrukcije nekadašnje Palače Kvarner za Muzej Apoksiomena izveden je temeljem prvonagrađenog idejnog rješenja arhitektonskog biroa d.o.o. Randić -Turato.
Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, pronađen 1997. godine, a izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja još 27. travnja 1999. godine, jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Tijekom restauracije, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.-1. st. pr. Kr. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, lošinjski je kip najcjelovitiji i najsačuvaniji. Tri godine prije izranjanja slučajno ga je otkrio sportski ronilac i amater fotograf iz Belgije Rene Wauters na dubini od 45 metara. U istraživanju lokaliteta i vađenju kipa sudjelovali su znanstvenici iz pet zemalja, a preduvjet restauratorskih radova bila je desalinizacija koja se vršila do listopada 2000. nakon čega su krenuli konzervatorsko restauratorski radovi koji su trajali šest godina.
Izvor: MINT
