Grci prihvatili sporazum, kriza daleko od kraja

Grčki je parlament zasjedao do 1 ujutro kako bi izglasao sporazum koji je s europskim kreditorima potpisao premijer Tsipras

89

Premda nije bilo jako upitno hoće li do izglasavanja doći, već se uoči glasanja napetost mogla rezati nožem, a da se obuzda ona na ulicama, gdje su se okupile tisuće nezadovoljnih građana, bila je potrebna reakcija policije i suzavac, nešto kasnije i vatrogasci koji su morali gasiti vatre.

Tspiras sada može početi raditi s kreditorima kako bi uistinu i dobio paket pomoći, kojim bi se uzdigao financijski sustav, praktički ugašen prije dva i pol tjedna. Možda vam se to ne čini puno vremena, ali to je za ekonomiju jako dugo razdoblje.

Sporazum koji je Tspiras potpisao, prema vlastitim riječima nevoljko i bez alternativnog izbora, smatra se puno gorim od onog koji je Grcima ranije nuđen i koji su odbili na referendumu. Mnogi sumnjaju može li ga Grčka uopće provesti. Točnije, situacija ja paradoksalna: grčki parlament glasao je za sporazum koji Grčka zapravo ne želi, koji sam MMF drži neizvedivim i grčki dug neotplativim pod sadašnjim uvjetima, a njemački ministar financija i dalje bi najradije poslao Grke izvan eurozone na minimalno pet godina.

Nemiri u Ateni za vrijeme glasanja za sporazum
Nemiri u Ateni za vrijeme glasanja za sporazum

Dio vladajuće koalicije Syriza okrenuo je leđa premijeru i glasao protiv sporazuma, uključujući i donedavnog ministra financija Varoufakisa, no zato je dobar dio opozicije stao uz njega, prije svega stranke koje su činile ranije grčke vlade. Izričito protiv sporazuma je grčka komunistička partija te fašistička Zlatna zora, čiji je predstavnik teatralno i uz galamu rasparao primjerak sporazuma.

Hoće li MMF pritisnuti kreditore da ipak naprave reviziju sporazuma i oproste duo duga, pokazat će tjedni pred nama. Hoće li Grci prionuti mjerama štednje ili pristupaju svemu s figom u džepu? Hoće li se ideja tzv Grexita u idućih godinu-dvije ipak izvaditi iz neke briselske ladice i ponovo postati aktualna? Jedno je sigurno – grčka kriza je daleko od kraja.

Sigurno je i to da će Europska centralna banka morati održavati grčki bankarski sustav likvidnim, pa bi redovi ispred automata uskoro, već od početka idućeg tjedna, trebali postati prošlost. Otvorit će se i burza u Ateni, a grčka vlada prionuti na transferiranje imovine u vrijednosti 50 milijardi eura u poseban fond koji će provoditi privatizaciju. Koliko Grčka uopće ima imovine, nije poznato – zemlja funkcionira bez institucija kao što je katastar. To je samo jedan od “vjerovali ili ne” podataka vezanih za ovu južnoeuropsku državu, pred kojom je nekoliko teških godina. Koliko teških, ovisi prije svega o njima samima i njihovom vodstvu, ali bez daljnjeg i kreditorima, jer pitanje održivosti grčkog duga nije zaključeno.

Komentari