26. humanitarni kalendar „Riječki dečki“ je u prodaji! S obzirom na to da se svake godine odabire neka aktualna tema, za 2022. godinu odabrana je tema „Ugostitelji“, odnosno vlasnici i njihovi kafići, koji su u periodu pandemije Covida-19 doživjeli znatne turbulencije u svom radu. Ugostitelji u Covid-krizi proživljavaju teške dane, mjesecima su bili zatvoreni, a i budućnost je neizvjesna. S druge strane, naša mediteranska kultura uvela je kafiće u svakodnevni način života. Pritom, ne govorimo samo o ispijanju kave, čaja ili nekog napitka. Kafići su tu zbog druženja, susrete s prijateljima, poslovnim partnerima, a u kafiće dolaze sve generacije: od srednjoškolaca do nonića.
Kao što je u predgovoru humanitarnog kalendara Riječki dečki 2022. predsjednik ugostitelja Primorsko-goranske županije Vedran Jakominić napisao: „Iako je prva asocijacija kad se sjetite birtije nekakvo piće, ono čini samo jedan mali dio našeg proizvoda. Što mi prodajemo? Pa mi prodajemo socijalizaciju. Prodajemo društvenu interakciju, ugođaj, lokaciju i iskustvo. Piće, kao i vi, nabavljamo u butigi. Na žalost, nakon duge dvije godine i sad već treću zimu pod opsadom ne bavimo se ugostiteljstvom, već preživljavanjem. Iskustvo udaljenog gosta koji u polupraznom objektu ispija piće okružen pleksijem i maskama nije iskustvo koje nekom želimo nuditi, ali je naša stvarnost. I zato je predivno što u narednim stranicama stajemo pred vas. Kao ljudi. Kao ugostitelji. Kao krvotok grada koji hrani i napija svoje tkivo.“
Kao i prethodnih godina, sredstva prikupljena prodajom kalendara u humanitarnoj akciji donirat će se za potrebe malih onkoloških pacijenata, odnosno Zavodu za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka.
Crvenu zgradu u Rijeci ste zasigurno primijetili, a u njoj se smjestio i Jadran, koji svakog tjedna nudi pregršt događaja, dobre glazbe, kulture i umjetnosti. U humanitarnom kalendaru Riječki dečki 2022., na stranici mjeseca travnja našao se legendarni Damir Čargonja.
Po čemu je Jadran drugačiji od ostalih kafića?
Po samom mjestu gdje Jadran egzistira. U Art-kvartu Benčić klub Jadran jedan je od prvih otvorenih kafića. Još jedna posebnost je ta da pokušavamo organizirati programe, koji se tiču umjetničkih događanja i kulture. Jadran je prostor koji je osmišljen da bude sjecište umjetnika i djelatnika u Art-kvartu Benčić. Ovu godinu gledam kao službeni početak kluba Jadran.
Kako je sve krenulo s Jadranom?
Sasvim slučajno. Šećući ulicom sreli smo ljude iz PIKA, koji su nam ponudili prostor i mi smo to prihvatili. Mene je zanimao Art-kvart Benčić od samih početaka radova, a i tražio sam neki prostor ovdje tako da mi je ova ponuda idealno legla. Sada smo tu, a vidjet ćemo kako će to sve zaživjeti.
Kojim pićem biste proslavili izlazak kalendara Riječki dečki?
Jednom kavom i Coca-colom. Možda nekim dobrim čajem.
Je li Vam to omiljeno piće?
Na neki način je. Pogotovo čaj.
Na stranici kojeg mjeseca biste voljeli biti u kalendaru Riječki dečki?
Nadam se da neću biti na stranici nekog ljetnog mjeseca s obzirom na to da sam u skafanderu i debeloj majici.
Koliko dugo se bavite ugostiteljstvom?
Preko 20 godina. Još od kluba Palach što je bilo 1998. godine. Iako se ne smatram tipičnim ugostiteljem s obzirom na to da jako malo znam o ugostiteljstvu.
Kako ste se snašli u ulozi modela?
Mogu reći da mi je bilo zabavno i zanimljivo. Malo me iznenadilo, ali izdržao sam
Je li Vam ovo prvi put?
Nije. Bavio sam se performansom i često sam bio izložen nekim čudnim situacijama.
Kako se pandemija koronavirusa odrazila na Vaše poslovanje?
Što se tiče Jadrana dosta, ali ipak kako sezonski radimo na plažama uspjeli smo preživjeti. Bilo nam je lakše, nego ostalim ugostiteljima jer ipak ljeti nije bilo u tolikoj mjeri korone. No, pogodila nas je. Vjerujem da iduće godine neće biti korone.
Zbog čega su kafići više od prostora u kojima samo ispijamo kavu?
Kafiću su za mene društveni prostori u prvom redu. Ljudi se nalaze, komuniciraju, druže i upoznaju. Sve ostalo trebalo bi biti sporedno. Dakako, problem je i kako postaviti samu priču o kafiću. Kada otvaram prostor, jedna od ključnih djelatnosti je ona programska tako da je meni to i primarni interes. Bavim se ugostiteljstvom da bih mogao raditi u kulturi s obzirom na to da su sredstva za kulturu jako mala, a sam sam umjetnik dugi niz godina. To mi odgovara jer imam potpunu slobodu u odlukama. Po reakcijama ljudi, rekao bih i da sam u tome uspio.
Od 1996. godine do danas u humanitarnom kalendaru „Riječki dečki“ sudjelovalo je gotovo 500 riječkih dečkiju različitih interesa, zanimanja, osobnosti, a teme su bile brojne od policajaca, doktora znanosti, branitelja, kulturnjaka, sportaša pa sve do tetovaža, glazbenika ili prošlogodišnjih dvadesetpetogodišnjaka koji su ujedno obilježili isti broj izdanja ovog kalendara.
Tekst i foto: Lidija Balog
Video: Afrodita Lekaj i Dino Kos
