Gorivo u Hrvatskoj prošlog je tjedna pretrpjelo značajna poskupljenja, što se izravno preslikalo na kućne budžete građana. Najnovija analiza pokazuje koliko cijena punjenja jednog spremnika goriva od 50 litara različito opterećuje primanja, ovisno o županiji u kojoj živite, a razlike su drastične.
Jasne razlike od Zagreba do Slavonije
Iako svi vozači na benzinskim postajama plaćaju istu cijenu goriva, udarac na mjesečni budžet nije ni približno jednak za sve. Regionalne razlike u prosječnim plaćama čine gorivo nekima podnošljivim troškom, a drugima značajnim financijskim teretom. Na razini Hrvatske, za puni spremnik od 50 litara benzina potrebno je izdvojiti 5,29 posto prosječne plaće, dok za istu količinu dizela taj udio raste na 5,72 posto.
Najmanje opterećenje osjećaju stanovnici Grada Zagreba. Zahvaljujući najvišim prosječnim primanjima u zemlji, koja iznose 1769 eura, Zagrepčanin za 50 litara benzina izdvaja 4,58 posto svoje plaće. Na potpuno suprotnom kraju ljestvice nalazi se Virovitičko-podravska županija. Tamošnji radnik s prosječnom plaćom od 1350 eura za isti trošak mora izdvojiti čak šest posto svojih primanja.
Razlika u plaćama između ta dva kraja Hrvatske iznosi 419 eura mjesečno, odnosno gotovo 31 posto. Ta se razlika još plastičnije može izraziti u satima rada potrebnim za jedan odlazak na benzinsku postaju. Dok prosječni stanovnik Zagreba za puni spremnik benzina mora raditi 7,3 sata, njegov sugrađanin iz Virovitičko-podravske županije za isti iznos na računu mora odraditi približno 9,6 sati.
Slavonija najpogođenija, PGŽ ispod prosjeka
Prema analizi temeljenoj na podacima DZS-a, u distribuciji opterećenja vidljiva je jasna regionalna podjela. Čak četiri od šest županija s najvećim udjelom troška goriva u plaći nalaze se u Slavoniji. Uz već spomenutu Virovitičko-podravsku, to su Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija. Preostale dvije na vrhu te neslavne ljestvice su Bjelovarsko-bilogorska i Ličko-senjska županija.
S druge strane, stanovnici Primorsko-goranske županije nalaze se u nešto povoljnijem položaju. S prosječnom plaćom od 1544 eura za prvo tromjesečje 2026. godine, za punjenje spremnika od 50 litara benzina izdvajaju 5,25 posto primanja, a za dizel 5,67 posto. To ih smješta na 19. mjesto na ljestvici od 21 županije, poredane od najvećeg prema najmanjem opterećenju, što je neznatno bolje od hrvatskog prosjeka.
Zanimljivo je da geografska blizina ne znači nužno i ekonomsku sličnost. Grad Zagreb se, primjerice, u prosječnoj plaći razlikuje za čak 212 eura od susjedne Zagrebačke županije. Slično je i s turističkim županijama: Istarska je na desetom mjestu ljestvice s osjetno većim opterećenjem od Splitsko-dalmatinske, koja se nalazi na 16. mjestu.
Poskupljenje goriva ima domino efekt
Stručnjaci upozoravaju da rast cijena goriva ima daleko širi utjecaj od samog troška na benzinskoj postaji. Poskupljenje goriva, a posebno dizela, izravno utječe na rast cijena transporta i logistike, što se na kraju prelijeva na cijene svih proizvoda, a najviše hrane. Procjenjuje se da troškovi transporta čine deset do 15 posto konačne cijene prehrambenih proizvoda, pri čemu gorivo čini do 40 posto troška prijevoza. Prema grubom pravilu u Europi, deseteropostotni rast cijene dizela može dovesti do rasta cijena hrane od jedan do dva posto.
Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske redovito prati cijene naftnih derivata i povremeno intervenira kako bi ublažila njihov rast i zaštitila standard građana i gospodarstvo. Bez tih mjera, udar na budžete bio bi još snažniji.
Naravno, manji trošak goriva ne znači automatski da stanovnicima županija s višim plaćama ostaje više novca. Troškovi stanovanja, najma i raznih usluga u urbanim središtima poput Zagreba znatno su veći nego u ruralnim krajevima, što često poništava prividnu prednost ostvarenu na crpki.
Cijene goriva u Hrvatskoj mijenjaju se svaka dva tjedna, a svako novo usklađivanje može blago pomaknuti ove postotke. Ipak, budući da je cijena naftnih derivata ista u cijeloj zemlji, omjer tog troška i prosječne plaće ostaje jedan od najjasnijih pokazatelja dubokih ekonomskih nejednakosti koje i dalje postoje između različitih dijelova Hrvatske.
