Prema statistikama, više od jedne trećine proizvedene hrane u svijetu je bespotrebno izgubljeno ili pokvareno. Amerikanci bacaju čak do 40% hrane koju kupuju, dok se u Ujedinjenom Kraljevstvu baca trećina ukupnih količina hrane. A da ne govorimo o tome koliko zapravo organski otpad od hrane negativno utječe na okoliš s ekološkog, ali i socijalnog stajališta.
Ukupna opskrba hranom je dvostruko veća od potrebne količine po osobi stoga nije teško zaključiti kako hrane ima daleko previše u izobilju.
Iako su cijene hrane dosta porasle u posljednjih nekoliko godina, uzevši u obzir potrošnju hrane po prosječnom kućanstvu, niti jedna zemlja ne troši ništa manje nego prije. Više se pazi kada su nekakvi popusti ili akcije, no uzalud sve to kada pola kupljene hrane ide u smeće.
Ako ste osvještena osoba ili se na pragu određenih promjena u svojem kućanstvu, pročitajte ove praktične savjete koji vam mogu pomoći da smanjite nepotrebno razbacivanje hranom, otpad od hrane te uštedite koju kunu više.
1. Kupujte pametno i realistično.
Zvuči jako jednostavno, no to je jedna od najvažnijih stvari. Kada idete u nabavku, sastavite popis i listu s namirnicama koje su vam potrebne i te liste se držite. Ne kupujte napamet ili previše hrane koja vam zapravo i ne treba.
2. Ne pretjerujte sa serviranjem hrane prilikom kuhanja.
Ogromne porcije i količine hrane na tanjuru odavno su izašle iz praksi restorana, a također preporučujemo da i vi napravite isto. Ne kuhajte više nego što se može pojesti i hranu poslužujte na manjim tanjurima.
3. Sačuvajte višak i pojedite ostatke hrane.
Kada pripremite više ili vam ostane nepojedene hrane iz restorana, spremite si za poslije.
4. Čuvajte hranu na pravim mjestima.
Iznenadili biste se koliko voća i povrća želi ostati na sobnoj temperaturi nego u hladnjaku.
5. Izbjegavajte nered u hladnjaku, zamrzivaču i ostavi.
Koliko puta vam se dogodilo da ste nešto sačuvali i kasnije potpuno zaboravili na to ? Naravno, rok valjanosti je već odavna prošao, hrana nepotrebno propala, a vi ju niste vidjeli zato što vam je hladnjak ili ostava zatrpana drugom hranom. Vodite računa o tome da najprije potrošite hranu koju ste kupili prije, a onda slažite ostatak hrane po vremenu kupnje.
6. Neka vam datum isteka hrane bude smjernica.
Kao što smo spomenuli u tekstu iznad, slažite hranu po isteku roka valjanosti i tim redom ju konzumirajte.
7. Pratite i zapisujte što bacate.
Pratite što sve imate da ne kupujete dva puta. Pratite što sve bacate da ne kupujete višak.
8. Donirajte hranu onima kojima je potrebno.
Prije nego bacite u smeće, potražite socijalne samoposluge ili udruge u vašem gradu te donirajte hranu koja vam više nije potrebna ili višak. Time ćete svakako učiniti dobro djelo i usrećiti drugu osobu koja nije u istoj poziciji kao vi.
9. Pokušajte s konzerviranjem i kiseljenjem.
Mnogo hrane, pogotovo povrća, može se sačuvati i iskoristiti u bilo koje godišnje doba.
10. Iskoristite korisne aplikacije i gadgete.
Tehnologija je danas zaista napredovala stoga iskoristite sve što vam ona nudi.
11. Pokušajte se baviti kompostiranjem, ali se nemojte previše fokusirati na to.
Umjesto bacanja, možete određenu hranu baciti u kompost i pretvoriti ju u hranjive tvari bogatog gnojiva za tlo. Naravno, to ne bi trebao biti prioritet s obzirom na to da redoslijed ide nekako ovako: smanjene otpada, donacija hrane, nahraniti domaće životinje (ako ih imamo), koristiti otpad za industrijsku energiju, a zatim kompost.
