Pozitivni duh nestao je s tla Italije kao rezultat straha i socijalnog nemira

33

Nekoliko dana nakon što je proglašena karantena u Italiji, ljudi širom zemlje pjevali su i puštali glazbu sa svojih balkona dok su zajedno govorili „Sve će biti u redu“ (Andrà tutto bene.). Tri tjedna kasnije, pjevanje je prestalo, a socijalni nemiri povećavaju se jer je značajni dio populacije, pogotovo na siromašnom jugu Italije, shvatio da nije baš sve tako u redu.

Svećenik Caritas Diocesana di Napoli, crkvene dobrotvorne organizacije u Napulju Salvatore Melluso rekao je: „Više ne pjevaju i ne plešu na balkonima. Sada se ljudi više plaše – ne toliko virusa koliko siromaštva. Mnogi su bez posla i gladni. U pučkim kuhinjama sada su dugi redovi.“

Na jugu Italije bilo je mnogo manje smrtnih slučajeva od koronavirusa u usporedbi s najteže pogođenim sjevernim regijama, ali pandemija je imala ozbiljan utjecaj na sredstva za život. Napetosti rastu u najsiromašnijim južnim regijama: Kampaniji, Kalabriji, Siciliji i Pugliji jer ljudima nedostaje hrane i novca. Bilo je izvješća da su vlasnici malih trgovina izloženi pritisku da daju hranu besplatno, dok policija na nekim područjima patrolira supermarketima kako bi se zaustavile krađe. Samozaposleni ili oni koji rade na ugovore koji ne jamče socijalna davanja izgubili su plaću, a mnoge male tvrtke možda se neće ponovo otvoriti.

Konobar u Palermu na Siciliji Paride Ezzine više ne prima plaću: „Očito je zbog zatvaranja restorana. Imam ženu i dvoje djeve i živimo od svoje ušteđevine. Ali ne znam koliko će to trajati. Zamolio sam svoju banku da odgodi rate plaćanja – rekli su ne. Zbog ove situacije padamo na koljena.“

Konačna posljedica karantene koja bi se trebala produljiti barem do Uskrsa, također utječe na procijenjenih 3, 3 milijuna ljudi u Italiji. Profesor politike na Sveučilištu Luiss u Rimu Giovanni Orsina rekao je: „U stvarnosti ne znamo koliko njih radi na crno jer su ovi brojevi samo procjena. Međutim, značajan broj ljudi živi iz dana u dan radeći povremene poslove.“

Usred nastalih socijalnih nemira, premijer Guiseppe Conte rekao je da će 4, 3 milijarde eura iz solidarnog fonda odmah biti proslijeđeno svim općinama, a dodatnih 400 milijuna eura ići će gradonačelnicima za osiguravanje hrane za stanovništvo. No, gradonačelnici ističu da to nije dovoljno za hranu. Gradonačelnik Katanije ističe: „Apsolutno nije dovoljno. Očekivali smo više i nadam se da će vlada naći načina. Situacija je izuzetno osjetljiva jer značajan dio stanovništva ima nula prihoda. Oni koji prije živjeli dostojanstveno, sada su u problemima.“ Orsina dodaje: „Ako vlada očekuje da se taj novac upotrijebi za prehranu ljudi, tada općine neće imati novca za druge stvari. A nova tranša od 400 milijuna eura, ako je podijelite između svih općina, je kikiriki. Problem prebačen na gradonačelnike – Talijani će ih sada tražiti novac koji ne mogu dati. Stvorena su očekivanja koja se ne mogu zadovoljiti.“

Postoje i znakovi da kriminalističke organizacije iskorištavaju situaciju. U toku su istrage aktivnosti Facebook grupe nazvane Nacionalna revolucija, koja je nagovarala ljude na pljačku supermarketa: „Ljudi koji stoje iza ove skupine su oni koji su prije karantene zarađivali od pljački kuća i krađa trgovina. Ali budući da su neke od ovih kriminalnih aktivnosti u pripravnosti zbog karantene, jedine trgovine koje su otvorene za pljačku su supermarketi i ljekarne. To su ljudi koji zbog gromoglasnog siromaštva na jugu obično preživljavaju od kriminalnih aktivnosti, ali sada im to nije dovoljno“, ističe izvor iz sicilijske jedinice Digos, talijanske policije za borbu protiv terorizma.

Gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando zatražio je od vlade da uspostavi prihod za preživljavanje za najsiromašnije građane zbog straha da bi kriminalne grupe mogle promicati nasilna djela.
Dužnosnici se također brinu da će mafija iskoristiti rastuće siromaštvo, prisiljavajući na novačenje svoju organizaciju. Orsina kaže „Kriminalne organizacije imaju mnogo novca i ljudi bi mogli završiti radeći za njih, a kad jednom započnu, neće se vratiti.“ U međuvremenu, porezi za male tvrtka samo su obustavljeni, a ne ukinuti što znači da će vlasnici morati naknadno pronaći novac za doprinose, usprkos gubitku prihoda tijekom zatvaranja. A oni koji mogu iskoristiti financijsku potporu nailaze na suvišnu birokraciju.

Profesor na Sveučilištvu Luiss, Massimiliano Panarari ističe: „Birokracija je pravi neprijatelj ove zemlje, a u kriznim situacijama nemoguće je riješiti ovaj problem. Ljudi su možda pokušali zadržati pozitivni duh na početku karantene, ali sada se njihove misli vraćaju prema gorkoj stvarnosti užasno krhke zemlje.“

Izvor: The Guardian

Komentari