Prijave za program priuštivog najma kreću 15. travnja, no broj dostupnih nekretnina znatno je manji od prvotno prijavljenog broja. Ministar Bačić objasnio je kako je nakon terenske provjere čak dvije trećine nekretnina ocijenjeno nepodobnima za ulazak u program.
Agencija za promet i posredovanje nekretninama (APN) ranije je objavila kako je za program priuštivog najma prijavljeno ukupno 958 stanova i kuća. Najviše nekretnina ponuđeno je u Zagrebu (346), a slijede Primorsko-goranska (70), Osječko-baranjska (63), Sisačko-moslavačka (63) i Zagrebačka županija (47).
Međutim, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako je od gotovo tisuću prijavljenih nekretnina, za najam na raspolaganju tek njih tristotinjak. Razlog tome je što nakon obavljenog terenskog pregleda čak dvije trećine prijavljenih stanova i kuća nije zadovoljilo uvjete.
Zašto je otpalo dvije trećine prijavljenih nekretnina?
Problematične nekretnine, kako je pojasnio ministar, imale su čitav niz nedostataka. Među najčešćim razlozima za odbijanje bili su neriješeni vlasnički odnosi, nedostatak uporabne dozvole, prevelika ulaganja potrebna za dovođenje stana u stanje pogodno za život ili činjenica da nekretnina nema razdvojeno brojilo za režijske troškove.
Kako bi se u budućnosti povećao broj dostupnih stanova, Bačić je istaknuo kako su Vladi predložili ‘relaksaciju uvjeta za prijavu nekretnina u program’. Najavio je i raspisivanje novog javnog poziva za vlasnike krajem godine, što bi trebalo osigurati veći fond stanova za građane koji traže priuštivi najam.
Kako funkcionira program priuštivog najma?
Podsjetimo, u program su se mogli javiti vlasnici čiji su stanovi prazni najmanje dvije godine, a spremni su ih dati u najam državi na razdoblje od tri do deset godina. Država im zauzvrat u dvije rate isplaćuje naknadu te na sebe preuzima svu brigu o nekretnini i odnosima s budućim najmoprimcima. APN će vlasnicima odmah po potpisivanju ugovora isplatiti 60 posto ukupne naknade, dok će ostatak biti isplaćen nakon polovice ugovorenog razdoblja.
S druge strane, najmoprimci će najamninu plaćati direktno APN-u, a ona bi, zajedno s režijama, trebala iznositi najviše 30 posto ukupnih prihoda kućanstva. Razliku između te priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma pokrivat će se iz državnog proračuna. Kao primjer, ministar je naveo obitelj s prihodima od 2000 eura, koja bi za stan od 60 kvadrata plaćala najamninu od 450 eura mjesečno.
Tko ima prednost pri odabiru?
Odabir najmoprimaca provodit će se putem sustava bodovanja koji će se temeljiti na socijalnim, ekonomskim i osobnim okolnostima. Prednost će tako imati obitelji s nižim primanjima, veći broj članova kućanstva, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom ili obitelji s djecom s poteškoćama u razvoju. Dodatne bodove dobit će i osobe koje dulje prebivaju na području pojedine jedinice lokalne samouprave, a u slučaju jednakog broja bodova, prednost će imati osobe iz posebno osjetljivih skupina.
Širi kontekst stambene krize u Hrvatskoj
Ova mjera dio je Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine, kojim Vlada pokušava odgovoriti na značajne stambene izazove. Procjenjuje se da Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica, a jedna od posljedica je i činjenica da mladi napuštaju roditeljski dom u prosjeku s 33 godine, što je znatno kasnije od europskog prosjeka od 26 godina. Cijene najma u većim gradovima pritom neprestano rastu, a u ožujku 2026. prosječna cijena najma u Hrvatskoj iznosila je 14,75 eura po kvadratu.
Iako je program krenuo sa znatno manjim brojem stanova od očekivanog, najavljeno popuštanje uvjeta za vlasnike i novi poziv krajem godine mogli bi značajno povećati fond dostupnih nekretnina. Time bi se u budućnosti većem broju građana omogućilo rješavanje stambenog pitanja pod povoljnijim uvjetima.
