Svaki iole normalan muškarac barem je jednom tajno, da nitko ne vidi, izrekao ovu rečenicu pred zrcalom. Jer, koji to muškarac ne bi htio imati savršeno šivano odijelo, superbrze automobile i najzgodnije žene ovoga svijeta? Uz sve to i dozvolu za ubijanje.
U ovom svijetu teško je stvoriti lik koji vole i žene i muškarci, a autoru Ian Flemingu davnih dana to je jako dobro uspjelo. Jer, Bonda žene vide kao pravog engleskog gentlemana sa manirima, dovoljno sirovog, a na trenutke nježnog, onoga gada kojega će nakratko uspjeti zavesti svojim ženskim čarima, a ipak znajući da ga ne mogu zadržati za sebe. Svjesne da će se ujutro probuditi same u krevetu, a opet – ne mogu mu odoljeti.
Mi muškarci zavidimo mu na savršeno šivanim odijelima, brutalnim satovima, još brutalnijim automobilima kojima iz auspuha šikljaju rakete na neprijatelje, a pritiskom na dugme mijenjaju se registarske oznake. Womanizer koji jede najbolju hranu, pije najbolja pića, putuje cijelim svijetom, ševi vrhunske komade, a potom odlazi na sljedeći zadatak kulerski stavljajući na lice nove diznajerske naočale. Koliko god vrijeme prolazilo i svijet postao moderniji, on je uvijek pomalo tradicionalan, old-school muškarac koji nikada neće izaći iz mode. Naravno, sve navedeno uz mnoštvo nerealnog pretjerivanja upravo i jest ono zbog čega ga volimo – njegovo visočanstvo Bond. James Bond.
Ne moram ni napominjati koliki sam fan ovog engleskog gospodina koji, eto, upravo igra u kinima sada već 24-i put. Još odmalena sa nestrpljenjem očekujem svaki novi nastavak, a otkad sam dobio vozačku dozvolu, svaki novi nastavak obavezno gledam u kinu. Na pretpremijeri. Isti onaj osjećaj kao kada se mijenja Papa, takav je i kada producenti odluče zamijeniti staroga Bonda nekim novim Bondom. Ispočetka govorimo – niti jedan neće biti kao ovaj prethodni, a onda se s vremenom naviknemo. Isto tako bilo mi je sa ovim posljednjim, glumcem Danielom Craigom. U svojoj prvoj ulozi Bonda nikako mi nije “legao”, dok me u prethnodom nastavku, “Skyfall” – oduševio. Cijeli taj film bio mi je povratak korijenima, nekako retro i baš kako Bond mora izgledati, dok je naslovna pjesma koju pjeva Adele daleko najbolji soundtrack još od “Golden eye”.
I tako… već mjesecima najavljuju novog Bonda, ja se divim snazi marketinga, čitam malo po internetu i vidim da ruši sve rekorde i da je izvanredan. Pitam se što li novo ima za ponuditi jer ovaj ptrehodni me oduševio i kao tinejdžer koji ne može spavati jer se sutra ide u Trst, tako ja čekam pretpremijeru novoga Bonda. Prijatelj i ja nagovaramo cure da brzo odu kupiti karte u pretprodaji na najboljim mjestima, jer mi ne stignemo, dok nas one uvjeravaju da će biti mjesta koliko hoćemo. Panično im objašnjavamo da ne želimo gledati film iz prvog reda (nikad ne zaboravljam kako sam gledao Titanic) i ako nas vole (!), da to naprave. I naravno, napravile su to.
Još veći štos je što film počinje u 0:07. Još sam jednom oduševljen tom idejom iako brinem kako ću izdržati tih 148 minuta pošto u zadnje vrijeme rano liježem u krevet (nikad ne zaboravljam kako sam zaspao na Batmanu). Znajući da nas čeka novih napetih 148 minuta znam da mi spavanje neće biti ni na kraj pameti.
Opet se razočaravam hrvatskom aljkavošću i netočnošću i poželim da sam sada u Njemačkoj gdje se sigurno ne bi dogodio ovaj gaf, jer 0:15, a mi još uvijek gledamo retardirane reklame, najiritantniju mmmmmm morrrrrron i cijelu plejadu takvih, te konačno u 0:16 gase svjetla i kreće još jedan, 24-i po redu James Bond.
Da sada ne otkrivam što se sve događa u filmu svima vama koji ga niste gledali, moram reći da ću iz ovog nastavka svakako zapamtiti Monicu Belucci, najstariju Bond-djevojku ikada, jer je ta bezvremenski lijepa žena od eto, sada već 51 godinu, odigrala jaaaako dobru i senzualnu scenu sa našim Bondom. Povjerovao sam im, i stvorili su napetost, a to je danas teško i često vidimo da između dvoje glumaca nema kemije. Daniel Craig očito nije imao problema s kemijom između njega i Monica Bellucci, a kako i bi, vjerujem da bi i Elton John nakon “sraza” s njom dobro razmislio o svom spolnom oredjeljenju. O senzualnom ne moram ni pričati kada je o Monici riječ. Mislim da bi ona bila senzualna i kada kuha kavu, zalijeva cvijeće i gura Benassi kopačicu.
Ona mlađa Bond djevojka u filmu je krasna Francuskinja koja je za mene sve ono što djevojka najpoznatijeg agenta na svijetu i mora biti – netipično lijepa, fina, graciozna. Nesavršena. Divna.
Definitivno najbolju ulogu u filmu odradio je austrijski glumac Christoph Walz koji igra negativca i toliko je uvjerljiv da sam ostao fasciniran njegovom ulogom. Dokaz kako naoko čovjek normalnog izgleda može biti lud, što je jako poučno za prisjetiti se nekad u stvarnom životu.
Sve ostalo u ovom (novom) Bondu već je – viđeno. Drago mi je da nema onako očitog isticanja svih onih koji su dali milijune da bi se pojavili u filmu (ne mogu iz glave izbaciti kada je pio Heineken pivo, a ne legendarni Martini), ali ovo je 148 minuta čiste reklame za proizvođače automobila i modne kreatore. James Bond kao da je na modnoj pisti mijenja naočale i odijela, i ispada da je postao sve veći prestiž imati svoj brand u jednom filmu u James Bondu i tako ući u najvišu klasu svjetskog glamura. Očito je da svaki novi Bond itekako diktira modne trendove. Od onoga što će se piti, nositi, pa do onoga što će biti na posterima u sobama tinejdžera, ako uopće današnji tinejdžeri još imaju postere automobila po zidovima kao što smo mi imali. Tako su iz Aston Martina napravili limitiranu seriju od samo 10 komada automobila, iz Omege ovog puta dolazi (naravno) limitirana serija satova, Sony je izbacio novu Xperiju Z5 James Bond edition, Tom Ford vjerojatno je filmašima kućni prijatelj, jer nešto njegovo imamo u svakoj sceni. Sviđa mi se što ti ludi englezi drže do svoga, pa Bond i dalje juri u engleskom automobilu, a ganja ga također Englez – prototip Jaguara. Čista perverzija od nekoliko minuta za sve ljubitelje limenih ljepotana.
Svatko u filmu dobije ponešto – žene opasnog frajera koji je spreman na romansu, dečki prototip frajera kakvi bi htjeli biti barem jednom u životu na 5 minuta, a modni mačci hrpu tema o kojima mogu raspravljati mjesecima.
Što se mene tiče, ovaj film niti u čemu nije “prešišao” prethodnika, osim možda po novcu koji je zarađen na kino-blagajnama. Uzmimo u obzir da je to 24-i nastavak po redu, i da je jako teško izmisliti nešto novo, ali još smo se jednom mogli uvjeriti u strašnu moć marketinga i općenito, branda stvaranog godinama, koji, bio dobar ili loš – uvijek volimo.
Ja ću se vratiti na početak teksta, pa reći kako si ne mogu pomoći i kako je za mene jedini pravi papa Ivan Pavao Drugi, a jedini pravi Bond Sean Connery. Ipak sam ja oldskul dječak.
Do sljedećeg četvrtka,
Živjeli vi meni!
Pišite Mauru na: maurovizija@teklic.hr
