Grad Opatija pokrenuo je proceduru izmjene granica pomorskog dobra na ključnim lokacijama, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Gradonačelnik Fernando Kirigin tvrdi da je cilj isključivo omogućiti Gradu upravljanje i uređenje zapuštenih prostora poput Slatine i Pančere, a ne privatizacija.
U srcu Opatije godinama se odvija tiha bitka koja onemogućuje razvoj i uređenje. Plaže Slatina i Pančera, umjesto da budu blistavi simboli grada, postale su slika administrativne nemoći i pravne zbrke. Upravo s ciljem da se ta situacija napokon razriješi, Grad Opatija pokrenuo je postupak izmjene granice pomorskog dobra na lokalitetima Pančera, Slatina, Luka Opatija i Tomaševac. Inicijativa je, međutim, u dijelu javnosti i oporbe dočekana na nož, uz optužbe o “otimanju Lungomara” i pripremi terena za privatizaciju.
Gradonačelnik Fernando Kirigin na konferenciji za novinare, simbolično održanoj upravo na zapuštenoj Slatini, odlučno je odbacio takve interpretacije, nazvavši ih zabludama i paničnim tvrdnjama.
“Ako pogledate oko sebe, razlog će vam biti sasvim jasan. Trenutačno stanje plaže Slatina i Pančere ne priliči jednoj turističkoj destinaciji poput Opatije te nitko ne može biti zadovoljan. Iako se od Grada traži intervencija u uređenje pa i sigurnost ovog prostora, nama su tu ingerencije i mogućnosti djelovanja gotovo nikakve”, istaknuo je Kirigin.
Suština prijedloga je, kako objašnjava, uskladiti granicu tako da dio pomorskog dobra, koji nelogično ulazi duboko u kopno, postane javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim samostalno upravlja Grad Opatija. Naglasio je ključnu razliku: pomorskim dobrom upravljaju županija i država, dok javnim dobrom upravlja lokalna samouprava. I jedno i drugo su javni prostori, svima dostupni i neotuđivi, što znači da se ne mogu privatizirati.
Jednom nogom na pomorskom, drugom na javnom dobru
Apsurdnost trenutnog stanja gradonačelnik je ilustrirao živopisnim primjerom. “Dok hodate Slatinom, jednom ste nogom u pomorskom, a drugom u javnom dobru”, kazao je.
Naime, polovica pješačke zone Slatina, koja se na nekim dijelovima nalazi i nekoliko desetaka metara od mora te nekoliko metara iznad plaže, nalazi se u zoni pomorskog dobra, dok je druga polovica u javnom dobru. Takva nelogična granica onemogućuje formiranje bilo kakve smislene cjeline za ozbiljnije projekte uređenja, za koje je po zakonu potrebno ishoditi građevinske dozvole. Stvara i bizarne situacije u svakodnevnom funkcioniranju. Primjerice, na istom prostoru djeluju dva različita redara: pomorski redar nadležan je za dio uz more, a komunalni za dio prema cesti. U praksi, to znači da jedan redar ne može intervenirati na cijelom zahvatu, što komplicira održavanje reda i sigurnosti.
Prijedlogom izmjena, tvrdi Kirigin, ne mijenja se namjena prostora niti se ograničava pristup građanima. “Namjena i otvorenost prostora se ne mijenja, jedino se daju alati Gradu da napravi ono što se i sada od njega očekuje: dovede u red lokaciju koja bi trebala biti jedna od najljepših i najatraktivnijih u Opatiji”, poručio je.
Politički obrat bivšeg gradonačelnika
Posebno oštar bio je prema kritikama koje stižu iz redova oporbe, a koje predvodi bivši gradonačelnik i stručnjak za pomorsko dobro, dr. Axel Luttenberger. Kirigin je iznio fascinantan povijesni podatak koji cijeloj priči daje notu političkog teatra. Naime, Grad Opatija je, tvrdi Kirigin, gotovo identično rješenje zagovarao još prije 26 godina, a najglasniji zagovornik bio je upravo – Axel Luttenberger.
“Ovo nije samo moj stav. Među onima koji se, teškim riječima, protive sadašnjem prijedlogu je Axel Luttenberger, predstavljen kao neovisni stručnjak. U svojoj povijesti, Opatija je na čelu grada imala također jednog stručnjaka za pomorsko dobro, koji je jednako agresivno i čvrsto branio želju lokalne samouprave da se granice postave otprilike u ovom omjeru kakav sada predlažemo, te je žestoko zagovarao da naš obalni put Lungomare ostane izvan pomorskog dobra. Ime tog stručnjaka, bivšeg gradonačelnika, jest – Axel Luttenberger”, rekao je Kirigin.
Potkrijepio je to i dokazima. Na 151. sjednici Gradskog poglavarstva, održanoj 3. travnja 2000. godine, tadašnji gradonačelnik Luttenberger, kako stoji u službenom zapisniku, ustvrdio je da županijski Ured za pomorstvo radi protivno interesima Grada Opatije kada traži maksimalno širenje pomorskog dobra. Upozoravao je da se time otvaraju problemi održavanja i korištenja obalnog puta.
“Tada su, usprkos nastojanjima bivšeg gradonačelnika Luttenbergera, postavljene granice kakve su danas, a za koje tražimo izmjene uz praktički iste argumente. Dakle, u borbi ‘Luttenberger protiv Luttenbergera’, javnost može birati kome će vjerovati: bivšem gradonačelniku ili aktualnom podržavatelju oporbene politike”, zaključio je Kirigin.
Strah od privatizacije neutemeljen?
Gradska vlast uporno ponavlja da se promjenom statusa za građane neće promijeniti apsolutno ništa u načinu korištenja Lungomara, Tomaševca ili Pančere. Cilj je, kažu, ukloniti administrativne prepreke. Trenutno, za bilo kakav ozbiljniji zahvat na pomorskom dobru koncesije raspisuju država ili županija. Grad Opatija, kao jedinica lokalne samouprave, ne može se ni prijaviti na natječaj, a gradske tvrtke nemaju prednost pred privatnim investitorima. To, upozorava Kirigin, otvara mogućnost da upravljanje preuzmu privatni koncesionari, što se već dogodilo u nekim hrvatskim gradovima. S druge strane, uređenje javnog dobra provodi Grad kroz znatno jednostavniji postupak.
Planovi za uređenje Slatine postoje već godinama. Prošle godine objavljeni su i rezultati velikog natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje, što svjedoči o namjeri da se prostor revitalizira za javnu svrhu. Ova inicijativa za promjenom granica, tvrde u Gradu, ključan je preduvjet da se ti planovi napokon i ostvare.
Na koncu, gradonačelnik je postavio retoričko pitanje građanima, medijima i oporbenim političarima: “Smatrate li da opatijskim prostorom bolje gospodari netko iz Županije, ministarstva u Zagrebu ili lokalna vlast odabrana od Opatijki i Opatijaca koja im polaže račune? Kao odgovor, može poslužiti sadašnje stanje Pančere”. Prijedlog izmjena upućen je Županijskom povjerenstvu, a konačnu odluku donijet će nadležno ministarstvo. Kako bi se javnosti pružile sve relevantne informacije, tema će se naći i na dnevnom redu iduće sjednice Gradskog vijeća.
