U razgovoru za Radio Rijeku, Goran Pleše, direktor rafinerija i marketinga u Ini, otkrio je detalje najveće industrijske investicije u povijesti Hrvatske. Modernizacija riječke rafinerije ne samo da će drastično smanjiti ovisnost o uvozu derivata, već donosi i značajan ekološki iskorak te otvara nova radna mjesta.
Modernizacija, rekonstrukcija i nadogradnja Rafinerije nafte Rijeka, projekt vrijedan čak 700 milijuna eura, priveden je kraju, a s njime Hrvatska ulazi u novu eru energetske stabilnosti. Goran Pleše, direktor rafinerija i marketinga u Ini, istaknuo je kako ova, jedna od najvećih industrijskih investicija u zemlji, pretvara riječku rafineriju u jednu od najkonkurentnijih u regiji, ako ne i u Europi. Nova postrojenja omogućit će Ini da odgovori na ključne izazove tržišta i osigura stabilnu opskrbu za domaće potrebe.
Manja ovisnost o uvozu i sigurnija opskrba
Jedan od najvažnijih rezultata ovog golemog projekta jest značajno povećanje proizvodnje najtraženijeg goriva na tržištu. “Povećat ćemo proizvodnju dizela za do trideset posto. Sada ćemo iz riječke rafinerije moći gotovo kompletno hrvatsko tržište opskrbiti”, naglasio je Pleše. To konkretno znači da će se čak osamdeset posto potreba za dizelom u Hrvatskoj moći zadovoljiti iz domaćih pogona, čime se drastično smanjuje ovisnost o uvozu.
Osim veće proizvodnje dizela, modernizirana rafinerija sada ima mogućnost prerade šireg spektra sirove nafte, uključujući i teže, jeftinije vrste, uz zadržavanje jednako visoke kvalitete finalnih proizvoda. Time nestaje i potreba za uvozom vakuum plinskog ulja, za koje je INA do sada morala tražiti izuzeća od sankcija prema Rusiji. Govoreći o izvorima sirovine, Pleše je pojasnio kako dvadeset posto potreba dolazi iz vlastite proizvodnje u Hrvatskoj, dok se ostatak nabavlja na stabilnim tržištima poput Kazahstana, Azerbajdžana i Zapadne Afrike, čime se izbjegava vezanost za geopolitički nestabilna područja.
Što to znači za cijene goriva?
Na pitanje koje najviše zanima građane, hoće li ova investicija dovesti do nižih cijena goriva, Pleše odgovara oprezno. “Cijena nafte, dizela i benzina definirana je na tržištu. Ako radimo po tržišnim principima, ovo ne bi trebalo utjecati na formiranje cijena”, objasnio je, dodavši kako projekt prije svega utječe na sigurnost opskrbe. Cijene su, kako kaže, i dalje podložne tržišnim fluktuacijama i eventualnim vladinim regulacijama, no stabilna domaća proizvodnja ključan je faktor u sprječavanju potencijalnih nestašica.
Ekološki iskorak: od sanacije Urinja do zelenog vodika
Uz tehnološku modernizaciju, velik naglasak stavljen je i na ekološke standarde i održivost. Jedna od velikih promjena je gotovo potpuni prestanak proizvodnje loživog ulja, najmanje vrijednog derivata. Umjesto njega, proizvodit će se visokokvalitetni dizel, dok će nusprodukt biti petrol-koks, za kojim već postoji potražnja na tržištu. Pleše je umirio lokalno stanovništvo, zabrinuto zbog sjećanja na nekadašnju koksaru u Bakru, pojasnivši kako je riječ o potpuno izoliranom i zatvorenom sustavu koji zadovoljava najviše ekološke standarde.
Paralelno s ovim projektom, INA ulaže i u rješavanje povijesnog ekološkog naslijeđa na Urinju. U sanaciju podmorja, koja je već na pola puta, ulaže se više od pet milijuna eura. “Odlučili smo biti generacija koja će taj problem riješiti. Vjerujemo da ćemo, kada ulaganje završi, bilo kakve probleme svesti na minimum”, poručio je Pleše.
Kao krunu “zelenih” ulaganja, istaknuo je i projekt zelenog vodika, vrijedan pedeset milijuna eura i sufinanciran sredstvima Europske unije, koji bi trebao biti završen do kraja godine. Uz dodatnih 300 milijuna eura uloženih u energetsku učinkovitost, smanjenje emisija CO2 i potrošnje plina, riječka rafinerija postaje, kako kaže, “zelenija rafinerija”.
Impresivne brojke projekta i nova radna mjesta
Razmjeri projekta modernizacije najbolje se vide kroz fascinantne brojke: uloženo je devet milijuna radnih sati, a na gradilištu je u jednom trenutku bilo i do deset tisuća ljudi. Utrošeno je trideset tisuća kubnih metara betona, što je ekvivalent jedanaest olimpijskih bazena, te je postavljeno 170 kilometara cijevi i kablova, što odgovara udaljenosti od Zagreba do Münchena. Posebnu atrakciju predstavljala je i golema dizalica, jedina takva u Hrvatskoj, koja može podići teret od 1.800 tona.
Ono što je posebno važno za hrvatsko gospodarstvo jest podatak da su domaći izvođači sudjelovali s oko šezdeset posto u ukupnim radovima. Modernizacija donosi i direktnu korist lokalnoj zajednici kroz nova zapošljavanja. “Moramo zaposliti oko šezdeset ljudi koji će raditi na novom postrojenju”, potvrdio je Pleše. Osim direktnih zaposlenja, očekuju se i brojne indirektne koristi, jer rafinerija, koja je prije modernizacije uglavnom poslovala s gubicima, sada postaje profitabilan i stabilan gospodarski subjekt.
Završetkom ovog projekta, opisanog na službenim stranicama Ine, Rafinerija nafte Rijeka ne samo da osigurava svoju budućnost, već i jača poziciju Ine kao regionalnog energetskog lidera, istovremeno pružajući Hrvatskoj prijeko potrebnu stabilnost i sigurnost opskrbe energentima.
