Novi rektor Sveučilišta u Rijeci, Goran Hauser, izabran je nakon turbulentnog procesa koji je trajao mjesecima. Njegova pobjeda na izborima otvara pitanja o odnosu politike i akademske zajednice u Rijeci.
Nakon višemjesečne institucionalne blokade, dva neuspjela izborna ciklusa i pat-pozicije koja je prijetila daljnjom paralizi, Sveučilište u Rijeci napokon je dobilo novog čelnika. U trećem pokušaju, Senat je sa 16 glasova izabrao Gorana Hausera, dekana Medicinskog fakulteta i predstojnika Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka, za novog rektora. Njegov izbor označio je kraj sage koja je trajala još od travnja, kada je istekao drugi mandat rektorici Snježani Prijić-Samaržiji. Ipak, Hauserov dolazak na čelo Sveučilišta nije samo akademska vijest; on predstavlja kulminaciju napetog izbornog procesa koji je razotkrio složen i često problematičan odnos politike i akademske neovisnosti u Hrvatskoj.
Pobjednička strategija: Modernizacija i odmak od politike?
U napetoj završnici protiv fizičara Marina Karuze, Hauser je svoju kampanju temeljio na konkretnim akademskim problemima i obećanjima o modernizaciji i transparentnosti. Kao ključne slabosti Sveučilišta isticao je zastarjele kurikulume i zabrinjavajući pad broja studenata, nudeći rješenja usmjerena na budućnost. Njegov program obećavao je snažnu infrastrukturnu obnovu: nastavak izgradnje novih zgrada na Kampusu, osiguravanje adekvatnih prostora za Fakultet dentalne medicine i novi Fakultet logopedije te konačnu izgradnju dugo očekivane sportske dvorane. Poseban naglasak stavio je na gorući problem studentskog smještaja, zalažući se za hitnu adaptaciju postojećih kapaciteta u naselju »Ivan Goran Kovačić«. Zanimljiv je bio i njegov prijedlog da se prostor Sveučilišne knjižnice, koji je trenutno u najmu privatnoj srednjoj školi, vrati svojoj primarnoj namjeni. Komunikacijski, obećao je tjedne sastanke s dekanima i pokretanje besplatnih mrežnih sveučilišnih novina. Činilo se da je kandidat fokusiran isključivo na akademska pitanja.
Trijumf u Senatu i pet misterioznih listića
Na sjednici Senata, koji je u međuvremenu dobio 23. člana s Fakulteta za logopediju čime je onemogućeno ponavljanje neriješenog rezultata, Hauser je odnio uvjerljivu pobjedu. Osvojio je 16 glasova, dok je njegov protukandidat Karuza dobio podršku svega dva senatora. No, ono što je izazvalo najviše komentara u akademskim kuloarima jest podatak o čak pet nevažećih glasačkih listića. Taj neuobičajeno visok broj za ovakav tip izbora otvara prostor za spekulacije – je li riječ o tihom protestu, neslaganju s oba ponuđena kandidata ili pak skrivenoj poruci dijela Senata novom rektoru? Unatoč uvjerljivoj pobjedi, ovaj detalj sugerira da raspoloženje unutar akademske zajednice nije bilo jednoglasno.
Hauserovim prelaskom na rektorsku funkciju otvara se i ključno pitanje njegova nasljednika na mjestu dekana Medicinskog fakulteta. U akademskim kuloarima već se kao izgledan kandidat spominje njegov bliski suradnik profesor Josip Španjol, predstojnik Klinike za urologiju, što dodatno podgrijava rasprave o budućim odnosima snaga na Sveučilištu.
I sam Hauser je u prvoj izjavi nakon pobjede poslao znakovitu poruku. »Moramo se prestati baviti izborima i nastaviti raditi akademske stvari. Zbog čega smo tu?«, retorički se zapitao, jasno dajući do znanja da želi staviti točku na izborni proces i okrenuti se radu. Za mnoge je to bio pokušaj da se distancira od političke sjene koja ga prati i da svoj mandat započne s naglaskom na znanost i obrazovanje. Pred njim, kao i pred cijelim Sveučilištem, stoje golemi izazovi – od nedovršenog Kampusa i nedovoljne iskorištenosti skupe opreme do nužne tranzicije prema modernom sveučilištu koje je partner gospodarstvu i lokalnoj zajednici. Odluka Senata odredila je tko će voditi tu tranziciju, a vrijeme će pokazati hoće li iskustvo i veze novog rektora, koji je član i predsjednik Skupštine Hrvatske liječničke komore, biti prednost ili uteg za budućnost riječke akademske zajednice.
