Dvadeset i šest godina nakon posljednjeg uprizorenja Marinkovićeve „Glorije“ na pozornici HNK Ivana pl. Zajca, riječka publika ponovno će moći vidjeti ovaj antologijski „mirakul u šest slika“, remek-djelo hrvatske dramske literature, u režiji Senke Bulić, a premijerna izvedba na programu je riječkog HNK-a u petak 24. svibnja 2024.
„Gloriji“ Ranka Marinkovića pripada poseban status, hrvatska kazališta rado joj se uvijek iznova vraćaju još od praizvedbe 1955. godine, a svojom neprolaznom aktualnošću kazalištu uvijek postavlja izazov novih interpretacija.
Ovaj komad kroz motive vjere u čudo i pitanja istine i laži na jedinstven način povezuje kazalište, crkvu i cirkus, te se kroz priču o nemogućoj ljubavi svećenika i mlade žene problematizira motiv sukoba pojedinca, posebno žene, s dogmama i društvenim normama.
A Senka Bulić poznata je upravo po svojem suvremenom i hrabrom pristupu režiji u kojoj se najčešće fokusira na snažne ženske likove razarajućih energija te dramatične, destruktivne sudbine i odnose s muškarcima, ne libeći se upuštati u društvena propitivanja i kontroverzne teme. Kao što i sama ističe, „Glorija“ se nadovezuje se njeno bavljenje važnim ženskim likovima i njihovim dramatičnim sudbinama, odnosom prema dogmatizmu, društvenim normama, ali i ljubavi kao čudom.
„Prateći Glorijine izbore zanima me današnji odnos prema životu i smrti. Na što pristajemo kad se odlučimo za život, a što vodi do odluke o kraju? Zanima me feministička perspektiva ovog teksta i potreba da se postane subjekt u dogmatičnom svijetu, uređenom prema muškim principima. Glorijina tragika proizlazi iz nepodnošljivih sukoba kojima se dokida smisao vlastitog života“, naglašava Senka Bulić.
Naslovna uloga, što su je tumačile mnoge velike glumice, pripala je Ivni Bruck, riječkoj glumici, članici ansambla Talijanske drame koja paralelno glumi i u mnogim predstavama riječke Hrvatske drame. O razlozima izbora upravo Ivne Bruck za ulogu Glorije / Magdalene / Jagode, redateljica Senka Bulić kaže:
„Ivna je glumica neobične senzibilnosti i snage. Rafinirane, nijansirane emocionalnosti. Otvorena za rizike i izvedbene pomake. Motivaciju i razloge dopiranja do igre pronalazi u čitavom glumačkom biću, fizički i intelektualno. Sugestivno, bez patetike. Talent i disciplina za snažne suvremene glumačke izvedbe.“
U ostalim su ulogama Karlo Mrkša kao don Jere i Jasmin Mekić kao don Zane, te Toni Plešić, Dušan Gojić, Denis Brižić, Olivera Baljak, Vinko Kraljević i Ana Marija Brđanović. U predstavi sudjeluju i profesionalni klaun Marko Ilić te cirkuski artist Emilio Alcantara. Osim njih sudjeluju i članice i članovi riječkog baletnog ansambla: Marta Voinea Čavrak, Marta Kanazir Bagadur, Ksenija Krutova, Jody Bet, Yurika Kimura, Gabrielle Colson te polaznice i polaznici Dramskog studija Pontes: Lucia Sabljar, Aria Sofija Čule, Nuša Zelič, Mia Grgurić, Katarina Miculinić i Luka Ercegović.
Dramaturginja je Vesna Đikanović, scenograf Tomislav Ćurković, a kostimografkinja Ana Mikulić. Glazbu potpisuju Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, a koreografiju i scenski pokret Leo Mujić. Oblikovatelj svjetla je Predrag Potočnjak.
Gotovo melodramska ljubavna priča u izoliranoj, otočnoj župi u kojoj mladi ambiciozni svećenik pokušava lažnim čudom, u godinama poslije Drugog svjetskog rata, vratiti izgubljene vjernike stavljajući na oltar mladu karmelićanku, sestru Magdalenu, a bivšu cirkusku artisticu Gloriju, koja glumi živi Gospin kip, doživljava očekivani neuspjeh, jednako kao i taj „eksperiment“. A povratkom u cirkus samo se vraća u još jedan nemilosrdni sustav.
„Okliznula se na samu sebe i na odbačenu zmijsku košuljicu kostima lažne Gospe, u nutrini praznine oslikane različitim plastičnim blještavilima. Enormno nasilje koje je, i povijesno, i aktualno, kojim je broj udisaja i izdisaja određen unaprijed, kojim se zbiva odron svih vrijednosti rezultira uznemiravajućom tragikom i kritikom svekolikog spektakla i sustava“, napisala je dramaturginja Vesna Đikanović.
Ili, kao što je o svojoj protagonistici u jednom intervjuu rekao autor Marinković: „Gloriji sam želio razviti krila, ako dopustite anđeoska, ali nikada nije uzletjela dovoljno visoko da joj ne bi mogli zavirivati pod suknju razni pohotljivci, dogmatici i apologeti. Manipulanti nevinošću. Blasfemičari. Ako ništa drugo ona je nevina i kao fabula i kao osoba.“
Reprize predstave na programu su 6., 8., 10., 11., 12. i 13. lipnja.
Komentari