Vlada je na telefonskoj sjednici donijela nove uredbe o cijenama goriva koje stupaju na snagu od utorka, 7. travnja. Vozače očekuje značajno poskupljenje dizela i benzina, dok će cijene plina za spremnike i boce blago pasti. Nove cijene vrijedit će iduća dva tjedna.
Vozače u Hrvatskoj od ponoći očekuje novi udar na novčanike. Prema odluci Vlade, cijena litre benzina (Eurosuper 95) raste za četiri centa i iznosit će 1,66 eura, dok će dizel poskupjeti za čak 12 centi, pa će nova cijena biti 1,85 eura po litri. Najveći skok bilježi plavi dizel, čija cijena raste za 17 centi na 1,36 eura. Ipak, postoji i olakšanje za one koji koriste plin, jer će UNP za spremnike pojeftiniti za pet centi na 1,94 eura po kilogramu, a UNP za boce za šest centi na 2,51 euro po kilogramu.
Vladine mjere spriječile još veći udar
Na današnjoj telefonskoj sjednici Vlada je usvojila uredbe kojima je nastavila s mjerama za ublažavanje rasta cijena. Produljena je primjena sniženih trošarina na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo za sljedeće dvotjedno razdoblje, od 7. do 20. travnja. Također, Vlada je ograničila i trgovačke marže na 0,1545 eura po litri za benzin te 0,1045 eura po litri za dizel.
Da Vlada nije intervenirala ovim, desetim paketom mjera, cijene bi bile drastično više. Prema izračunima, litra dizela prešla bi psihološku granicu od dva eura i koštala bi čak 2,06 eura, dok bi benzin stajao 1,76 eura. Kako bi dodatno stabilizirala tržište, Vlada je početkom travnja iz državnih rezervi pustila u promet 35.000 tona dizela.
Što kažu stručnjaci?
Ekonomisti poput Ljube Jurčića i Davora Šterna upozoravaju kako su trenutna poskupljenja velikim dijelom posljedica burzovnih špekulacija, a ne stvarne nestašice nafte. Ističu kako rafinerije trenutačno prerađuju zalihe koje su nabavljene po znatno nižim cijenama, od 60 do 70 dolara po barelu, što znači da trenutni skokovi nisu u potpunosti opravdani realnim troškovima.
Globalni kaos diže cijene nafte
Glavni uzrok nestabilnosti na globalnom tržištu je eskalacija sukoba u Perzijskom zaljevu. Nakon ofenzive SAD-a i Izraela na Iran krajem veljače, došlo je do ozbiljnih poremećaja u Hormuškom tjesnacu, ključnoj ruti kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte. To je cijenu sirove nafte (WTI) lansiralo na razine iznad 105 američkih dolara po barelu.
Kao odgovor na energetski šok, članice saveza OPEC+ na sastanku 5. travnja dogovorile su blago povećanje proizvodnje od 206.000 barela dnevno počevši od svibnja, no analitičari smatraju da to neće biti dovoljno za značajniju stabilizaciju tržišta u kratkom roku.
Kako stojimo u regiji?
Unatoč velikom poskupljenju, cijene goriva u Hrvatskoj i dalje su niže nego u nekim susjednim zemljama. Primjerice, u Austriji litra dizela stoji oko 2,10 eura, a u Njemačkoj prelazi 2,20 eura. Ipak, gorivo je i dalje osjetno jeftinije u Sloveniji, gdje su cijene u prosjeku deset posto niže zbog drugačijeg modela regulacije.
Novi režim cijena vrijedit će sljedećih 14 dana, no s obzirom na globalne napetosti, neizvjesno je što vozače čeka nakon toga. Rast cijena energenata ostaje glavni pokretač inflacije, koja se u Hrvatskoj u posljednja dva mjeseca kretala oko četiri posto.
