U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026. godine, Hrvatska prelazi na ljetno računanje vremena. Kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, s dva na tri sata, što nam donosi dulje dane, ali i krade dragocjeni sat sna te uvodi nekoliko praktičnih promjena u svakodnevicu.
mišljenja, od onih koji se vesele duljim večerima do onih koji se žale na poremećen ritam spavanja. Ove nedjelje, točno u dva sata ujutro, vrijeme će se pomaknuti na tri sata, čime i službeno završava zimsko te počinje ljetno računanje vremena.
Ova promjena, definirana Uredbom o ljetnom računanju vremena, ostat će na snazi sve do posljednje nedjelje u listopadu, odnosno do 25. listopada 2026. godine, kada ćemo ponovno dobiti natrag “izgubljeni” sat. Dok će se pametni telefoni, računala i drugi moderni uređaji automatski prilagoditi novom vremenu, vlasnici analognih satova morat će ručno pomaknuti kazaljke. No, osim gubitka jednog sata sna, ovaj prijelaz donosi i nekoliko konkretnih promjena koje utječu na našu svakodnevicu.
Promjene za vozače i kućanstva
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na vozače. Iako prelazimo na ljetno računanje vremena, obveza paljenja dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima tijekom dana ostaje na snazi još nekoliko dana, točnije do 31. ožujka. Od srijede, 1. travnja, ta obveza prestaje, osim u uvjetima smanjene vidljivosti. Važno je napomenuti da ova iznimka ne vrijedi za vozače mopeda i motocikala, koji svjetla moraju imati upaljena tijekom cijele godine.
Osim prometa, promjena vremena utječe i na kućne budžete. Hrvatska elektroprivreda (HEP) izvijestila je da se s početkom ljetnog računanja vremena mijenjaju i razdoblja obračuna električne energije. Struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj, skupljoj tarifi, dok će se niža, jeftinija tarifa primjenjivati u razdoblju od 22 sata navečer do 8 sati ujutro.
Utjecaj na zdravlje nije zanemariv
Iako se čini kao beznačajna prilagodba, stručnjaci već godinama upozoravaju da pomicanje sata dvaput godišnje nije bezazleno za ljudski organizam. Gubitak samo jednog sata sna može poremetiti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, što u prvim danima nakon promjene kod mnogih izaziva umor, razdražljivost, glavobolju i pad koncentracije.
Neka istraživanja čak pokazuju da u tjednu nakon prelaska na ljetno vrijeme blago raste rizik od kardiovaskularnih bolesti i prometnih nesreća, upravo zbog nakupljenog umora. Starije osobe i djeca posebno su osjetljivi na ove promjene, a tijelu je ponekad potrebno i do tjedan dana da se u potpunosti prilagodi novom ritmu. Ironično, praksa koja je izvorno uvedena radi uštede energije danas se sve više preispituje upravo zbog negativnog utjecaja na zdravlje.
Vječna rasprava: Zašto EU još nije ukinuo pomicanje sata?
Priča o ukidanju pomicanja sata traje već godinama. Europska komisija je još 2018. godine, nakon javne ankete u kojoj se više od četiri milijuna građana EU izjasnilo za prestanak ove prakse, predložila ukidanje sezonskih promjena vremena. Europski parlament je prijedlog podržao 2019. godine, no cijeli je proces zapeo na razini država članica.
Glavni problem leži u nedostatku dogovora oko toga koje vrijeme trajno zadržati – ljetno ili zimsko. Države se nisu mogle usuglasiti, a stavovi su se razlikovali čak i među susjedima. Primjerice, dok je Hrvatska načelno podržavala trajno ljetno vrijeme kako bi se produljila turistička sezona, Slovenija se zalagala za zimsko, koje se smatra prirodnijim za ljudski organizam. U međuvremenu su globalne krize, poput pandemije i rata u Ukrajini, ovu temu gurnule u drugi plan, ostavljajući odluku na čekanju.
Dok se europski političari ne dogovore, nastavit ćemo pomicati kazaljke dvaput godišnje. Stoga, ne zaboravite večeras namjestiti svoje satove i pripremiti se na malo kraći, ali nadajmo se, sunčaniji tjedan.
