Uznemirujuće – Čak 12, 7 % studenata Sveučilišta u Rijeci imalo je suicidalne misli za vrijeme lockdowna

30

Prilagodba na novu situaciju pojačala je stres studentima. Čak 12, 7 % studenata Sveučilišta u Rijeci imalo je suicidalne misli za vrijeme lockdowna. To je gotovo dvostruko više od uobičajenog. Visoku ili ozbiljnu depresiju izrazilo je 19, 6 % studenata, a 23, 9 % studenata izrazilo je visoku ili ozbiljnu anksioznost. Čak trećina ispitanih studenata razmišljalo je o tome da potraži psihološku pomoć, ali samo 5 % uistinu ju je i potražilo. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 studenata. Pokazano je da su 4 tipa stresa najjači: posljedice izolacije, akademski stresovi, strah od zaraze te obiteljski stresovi.

Rezultate je iznijela voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. sc. Ivanka Živčić Bećirević na znanstvenoj konferenciji „Covid-19 poruke“. Nastavnici mogu i trebaju imati ključnu ulogu u tome da stres kod studenata smanje na najmanju moguću mjeru. Pandemija COVID-19 donijela je puno iznenadnih promjena u studentskom akademskom i svakodnevnom životu kojima su se morali prilagoditi u vrlo kratkom vremenu. Mnoga sveučilišta širom svijeta izvještavaju o negativnim učincima pandemije na dobrobit studenata. Rezultati koje smo mi dobili u skladu su s rezultatima ostalih svjetskih sveučilišta pa se tako i podaci o povećanju suicidalnih misli podudaraju s ostalim sveučilištima. Naša prethodna istraživanja pokazala su da takve misli ima 7 posto studenata, što nije zanemarivo, ali je značajno manje od novih podataka koji su gotovo dvostruki. Stoga se malo i pribojavamo kakav će trend biti dalje. Ovo je istraživanje bilo usredotočeno na izvore stresa koji su studenti doživjeli tijekom zaključavanja u proljeće 2020. godine i njihove učinke na njihovo psihološko i akademsko funkcioniranje.

Identificirali smo četiri skupine izvora stresa. Posljedice izolacije predstavljaju najjači izvor stresa, nakon kojeg slijedi akademski stres, mogućnost infekcije i obiteljski izvori stresa. Žene sve izvore stresa doživljavaju intenzivnije od muškaraca, a studenti koji su promijenili prebivalište doživljavaju obiteljske probleme i posljedice izolacije stresnije od studenata koji kontinuirano žive sa svojim obiteljima. Pokazalo se da studenti koji nisu promijenili prebivalište bolje akademski funkcioniraju.

Studenti koji su se vratili kući tijekom zaključavanja doživjeli su veći obiteljski stres i veći stres zbog socijalne izolacije. Rezultati snažno podupiru važnost problema mentalnog zdravlja učenika i potrebu za pružanjem institucionalne podrške, posebno u vrijeme ekstremnog stresa i za one studente koji su se preselili od kuće. Također je važno rano prepoznati prve znakove psiholoških problema, poput anksioznosti i simptoma depresije, kako bi se promoviralo bolje akademsko funkcioniranje i spriječili ozbiljniji i dulji problemi. Preventivne i proaktivne aktivnosti vrlo su važne jer smo otkrili da je 31,48 posto studenata razmišljalo o traženju stručne pomoći tijekom zaključavanja, ali manje od 5 posto zaista je zatražilo pomoć, čak iako im je bila dostupna, jer Sveučilišni savjetovališni centar za vrijeme cijelog lockdowna pružao je pomoć studentima,” kazala je prof. dr. sc. Ivanka Živčić Bećirević za Novi list.

Komentari