Ogromno stršljenovo gnijezdo više ne prijeti obitelji umjetnice Blanke Janušić Klaić!

29
Izvor: JU Međimurska priroda

“Prije par godina opazili smo oko našeg doma i kuće pomalo nevjerojatnu najezdu stršljena. Ali nismo nikako mogli detektirati i locirati mjesto odakle zapravo lete i dolaze ovi opasni kukci”, prisjetila se Blanka Janušić Klaić detalja priče koja u Vučetincu u Međimurju i do nevjerojatno lijepog očuvanog gnijezda stršljena.

Blanku kao vrsnu umjetnicu i majstoricu oblikovanja umjetnina, redovitu posjetiteljicu kulturnih zbivanja međimurskog kraja, a posebice izložbenih programa, put je doveo i do Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. Razgledavajući postav u društvu svojih prijateljica, skrenula je pozornost na nedavno otkriće u tavanskom dijelu stare kućice, „šupe” u blizini obiteljskog doma i kuće. Nekoliko godina nitko iz obitelji nije zalazio u taj prostor u koji se dolazi, penje jedino uz pomoć ljestava. Odlučili su ga malo očistiti, a kad su otvorili vrata i ušli u prostor, ugledali su gotovo nestvaran prizor: veliko gnijezdo! Srećom, bilo je neaktivno. Nisu znali što s njime pa su ga pomislili ponuditi Gradskom muzeju Varaždin za njihovu zbirku prirodoslovne građe.

Gnijezdo je širine gotovo metar, sjajno je očuvano. Scena velikog osinjeg gnijezda na starom tavanu fascinantna je. Nikome nije ugodno vidjeti gnijezdo takve veličine znajući da je do nedavno bilo aktivno. Tako ni kolegici Sari Janković koja je hrabro uzela alatke i spretno odvojila stršljenovo gnijezdo od tavanske grede za koje je bilo priljubljeno. Gnijezdo, iako je obimom veliko lagano je, kao da je izgrađeno od mekanog paperja.

Mi možemo ukloniti neaktivna gnijezda, dakle ona gdje nema stršljena. Ako je riječ o gnijezdu koje je aktivno i u kojem još uvijek obitavaju kukci (ose, stršljeni) tada preporučujemo pozvati Bioinstitut Čakovec i njihovu službu za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Stršljen je naša najveća osa. Gnijezdo gradi u rupama drveća, na tavanima i zapuštenim krovovima kuća. Stoga je potreban oprez kod njihovih čišćenja i rekonstrukcije jer ubodi stršljena i osa znaju biti vrlo neugodni i bolni. Građanima ne preporučujemo samostalno ih uništavati i skidati, posebice ako su gnijezda aktivna. Stršljeni su inače korisni kukci i ako nema potrebe njihova gnijezda ne treba uništavati”, ističu dvije Sare, Janković i Srša, iz Međimurske prirode.

Obitelj umjetnice Blanke više ne strahuje od povratka stršljena i njihovih uboda. A mi s radošću iščekujemo prve radionice na kojima će se ovo gnijezdo i novi eksponat predstaviti javnosti.

Izvor: JU međimurska priroda

Komentari