New York Times pisao je o Hrvatskoj u članku pod nazivom “Europe’s Battle-Hardened Nations Show Resilience in Virus Fight”. NYT, kao i BBC spomenuo je Hrvatsku uz Grčku u kontekstu ranih poduzimanja mjera za zaustavljanje epidemije koronavirusa. NYT napisao je: „Mnoge nacije uključuju zemlje na bivšem komunističkom istoku Europe, kao i Grčku i Hrvatsku, gdje vlasti s opreznim optimizmom gledale na izdržljivost svojih građana pred nedaćama. U Hrvatskoj se mnogi sjećaju da su se zabarikadirali u zatvoreni prostor i slušali sirene kako neprekidno zvone tijekom sukoba na Balkanu devedesetih…
Ivo Morović, 45-godišnji brijač u hrvatskom primorskom gradu Zadru, oprezno je izlazio nakon višetjednog boravka u kući sa suprugom i 2 mlade kćeri, prisjetio se rata početkom 90-ih godina, kada je bio zadužen da potrči na obližnje brdo kako bi oglasio uzbunu za zračni napad: ‘Bio sam dijete, sjećam se da sam igrao nogomet i vidio minobacače kako padaju s neba’, rekao je. Vjeruje da je discipliniran i staložen način na koji su Hrvati odgovorili na epidemiju još iz ratnih vremena i nasljeđa komunizma. ‘Ljudi se danas boje, a disciplina koju smo svi naučili pomaže nam da se uskladimo i stvara neku vrstu prisilnog jedinstva’, rekao je.“
Nadalje, NYT spominje kako su znanstvenici sa Sveučilišta Oxford analizirali različite reakcije na pandemiju te kako je Hrvatska jedna od onih zemalja koja je dobila ocjenu kao najstroža u provođenju mjera na Oxfordovoj ljestvici. NYT iznio je podatak da je od COVID-19 u Hrvatskoj umrlo 86 ljudi, čime je stopa smrtnosti u zemlji iznosila 2,1 na 100 000. Radi usporedbe, NYT izdvojio je New York gdje je taj broj 137 na 100 000.
NYT prenosi i izjavu izvanrednog profesora za javnu politiku u Blavatnik School of Government na Sveučilištu Oxford i vođe projekta Thomasa Halea, koji je kazao „Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale strogosti i snažan je službeni odgovor. NYT napisao je i da mnoge od tih europskih zemalja imaju snažnu državu i vlade desnog centra. Moguće je da su ljudi manje spremni suprotstaviti se i spremniji prihvatiti oštrije mjere“.
Nadalje, spominje se i kako su te mjere Hrvatskoj omogućile da 27. travnja bude jedna od prvih zemalja koja će oprezno ublažiti ograničenja sa sljedećim objašnjenjem: „Riječ koja se ponekad primjenjuje na društva u ovim dijelovima Europe je ‘izdržljiva’, koja se koristi u akademskim krugovima za opisivanje područja, obično u svijetu u razvoju, gdje kreatori politika pokušavaju podržati zajednice koje žive u zonama katastrofa ili ekstremnom siromaštvu“. Ipak NYT napominje da u kontekstu pandemije sama izdržljivost ne objašnjava zašto neke zemlje bolje rješavaju krizu, već se pozitivni ishodi oslanjaju na građane koji vjeruju da mjere koje vlade poduzimaju jesu odgovarajuće, vode povjerenju i poštivanju. „Otpornost i strogost idu ruku pod ruku kako bi se suočili s epidemijom“, navedeno je u članku.
U zaključku, NYT spominje kako je gospodin Morović uvjeren da je Hrvatska na putu da ostane zdrava čak i kad se granice ponovo otvore, ali i da je spremna vratiti se u karantenu ako se virus vrati: „Otkrili smo koje su rizične skupine. Trebali bismo osigurati da ostanu izolirani i sigurni, dok se mladi vraćaju na posao. Očito je, ako se vrate nove infekcije, svi bismo se trebali ponovo zatvoriti.“
Izvor: NYT
