Iako se na tisuće ljudi u ovom trenutku kupa na Jadranu, brojni Hrvati nažalost mogu samo sanjati o tom luksuzu. Europski statistički ured dao je podatak kako čak 61,6 posto Hrvata koji nisu putovali na ljetovanje su kao glavni razlog neodlaska na put naveli nedostatak novaca.
Slika je još poraznija kada se promotri struktura putovanja prema vrsti smještaja. Naime, i onaj manji dio hrvatskih građana koji se uspije maknuti od kuće čak 71,5 posto noćenja provede u neplaćenom smještaju, odnosno kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim vikendicama. To znači da si putovanje s plaćenim smještajem može priuštiti samo desetak posto hrvatskih građana.
U općoj besparici najmanje je sretnika koji mogu uživati u inozemnim destinacijama. O tužnoj slici hrvatskog turističkog standarda najbolje svjedoče podaci Svjetskog putničkog i turističkog vijeća UN-a koji prate razliku između turističkih prihoda i troškova u pojedinim državama.
Od 45 najposjećenijih svjetskih turističkih destinacija Hrvatska ima najveću razliku između količine novca koju dobiva od turizma i one koju njeni građani ostavljaju u stranim destinacijama.
Naime, prihodi od turizma čak su 12 puta veći od količine novca koju Hrvati ostavljaju u drugim europskim i svjetskim destinacijama, što svjedoči o izrazito niskoj aktivnosti Hrvata što se tiče inozemnih putovanja.
Dok smo prema statistici Svjetskog putničkog i turističkog vijeća u 2016. godini od turizma uprihodili 9,8 milijardi američkih dolara, istodobno smo u stranim zemljama ostavili samo 0,8 milijardi dolara, što je u apsolutnim brojkama najmanji iznos od svih zemalja EU-a.
