Što je portal Radnica.org i kome je namijenjen?
U okviru naših nastojanja koja su usmjerena ka poboljšanju položaja žena na tržištu rada, a s naglaskom na osnaživanje žena prilikom ostvarivanja radnih i socijalnih prava, detektiranje i borbu protiv diskriminacije, te osvještavanje javnosti o problemima s kojima se suočavaju žene na tržištu rada, osnovale smo portal, gdje žene mogu podijeliti svoja iskustva, ukazati na diskriminatorne prakse poslodavaca te dobiti podršku i pravni savjet.
Ovaj je program inovativan jer po prvi put na ovim prostorima donosi mogućnost da se na jednom mjestu prikupljaju i objavljuju svjedočanstva diskriminacije, čime se osnažuju diskriminirane žene, pružajući im podršku i spoznaju da nisu same, te se podiže svijest i omogućuje uvid javnosti u raširenost i ozbiljnost problema.
Kako je došlo do osnivanja portala?
CESI se kao feministička organizacija koja se zalaže za socijalno pravedno društvo u kojemu svi imaju jednaka prava i mogućnosti, već dugi niz godina predano bavi poboljšanjem položaja žena na tržištu rada. Diskriminacija na temelju spola najprisutnija je upravo u svijetu rada i procesima zapošljavanja.
Najvažniji pokazatelj neravnopravnosti je činjenica da žene čine više od polovice ukupnog broja nezaposlenih, te su podložne različitim oblicima diskriminacije pri zapošljavanju i prilikom napredovanja u karijeri, zbog dobi, reproduktivnog statusa ili predrasuda i stereotipa o ulogama i sposobnostima žena.
Diskriminacija se događa svuda, prilikom razgovora za posao, gdje se ženama često postavljaju pitanja o privatnom životu, poput pitanja o planiranju obitelji i djece, kroz uvjete rada, gdje se radna mjesta često razdvajaju na „tipično muška“ i „tipično ženska“, kriterije za napredovanje koji su rodno neosjetljivi, nesigurnost i nestabilnost radnog odnosa i slično, a vrlo je raširen i problem uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, gdje ne postoji učinkovit sustav zaštite radnika i najčešće radnica.
Smatramo da je i više nego potrebno raditi na osvještavanju javnosti o ovom problemu. Stoga smo došle na ideju da izradimo portal koji će na jednom mjestu prikupljati iskustva diskriminacije i javno ih objavljivati, kako bismo diskriminatorne prakse učinile vidljivima i prikazale ih kao nešto apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo, a istodobno bi stranica služila kao sigurno mjesto gdje diskriminirane žene mogu potražiti podršku, savjet i pomoć.
Možete li reći više o stanju radnica u Hrvatskoj, navesti službene podatke, naročito one koji zabrinjavaju i na kojima je potrebno poraditi?
Kao što smo već naglasili, žene čine više od polovice ukupnog broja nezaposlenih, oko 53%. Pritužbe Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se u pretežnom broju odnose na diskriminaciju i u najvećem broju se radi o ženama. Najviše pritužaba dolazi u pogledu ostvarivanja radnih i socijalnih prava (58,5%).
Prema posljednje dostupnim podacima preuzetim od Državnog zavoda za statistiku, u 2012.godini, žene su predstavljale većinu u gotovo svim aspektima obrazovanja, osobito u visokom obrazovanju magistarskog stupnja. Međutim, unatoč tome što su obrazovanije, žene su i dalje manje radno aktivne.
Stopa aktivnosti među radno sposobnim ženama u 2012.g. bila je tek 39,1%, a na tržištu rada i dalje postoji očigledna rodno uvjetovana segregacija zanimanja. Područja djelatnosti u kojima žene predstavljaju većinu sastoje se uglavnom od poslova koji se tradicionalno smatraju prigodnima za žensku rodnu ulogu. Rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada nastavlja biti usko vezana uz jaz u plaćama između žena i muškaraca.
Državni zavod za statistiku pokazuje razliku od 15% u bruto plaći, dok u nekim slučajevima razlika iznosi i do 20%, što učvršćuje postojeći jaz u mirovinama. Nadalje, žene su vrlo često diskriminirane zbog trudnoće.
Proizlazi kako je 40% žena koje su bile trudne u određenom trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izloženo negativnom postupanju od strane poslodavca zbog trudnoće ili korištenja rodiljnih prava. Činjenica je, također, da žene češće rade u nesigurnim oblicima rada.
Prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, oko 90% novozaposlenih žena radi na određeno vrijeme. Taj podatak predstavlja strukturnu diskriminaciju. One su često nesigurne, potplaćene, bez zajamčenih radnih uvjeta, ucijenjene, bez prava na djecu, obitelj i kredite, kažnjavane za trudnoću, djecu i bračni status, a inspekcija je neučinkovita. Bitan i ozbiljan oblik diskriminacije žena na tržištu rada je i uznemiravanje i spolno uznemiravanje. U 2012. godini, 42,5% zaprimljenih pritužbi Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odnosi se na spolno uznemiravanje.
Podnijele su ih isključivo žene. Loš položaj žena na tržištu rada, njihova ucjenjivost i strah za gubitak radnog mjesta osobito pogoduju raširenosti uznemiravanja, a postojeći mehanizam zaštite je neučinkovit i treba ga ojačati. Uz sve navedeno, činjenica je da su žene još uvijek najčešće dvostruko opterećene svojim radom izvan kuće i u okviru obitelji.
Zaključak svega bi, dakle, bio da je, unatoč tome što je ravnopravnost spolova vrednota zajamčena međunarodnim dokumentima, Ustavom i brojnim zakonima, teorija i praksa se još uvijek uvelike razlikuju, što je vidljivo iz navedenih podataka.
Nalaze li se problemi u zakonima, ili se zakoni loše provode?
Zakonodavni okvir žrtvama diskriminacije na radu pruža zaštitu u pogledu mogućnosti obraćanja povjereniku/ci za zaštitu dostojanstva, inspektoratu rada, te mogućnosti pokretanja antidiskriminacijskog postupka. Međutim, sustav zaštite od diskriminacije, unatoč dobrom zakonskom okviru, nije učinkovit.
Bez obzira na postojanje zakonodavnog okvira i uspostavljene institucionalne mehanizme u Republici Hrvatskoj, očigledna je nejednakost spolova na tržištu rada. Promjene je nužno intenzivirati na svim razinama, od obitelji, odgoja i obrazovanja djece, koje će utjecati na promjenu patrijarhalnog gledanja na uloge muškarca i žene u obitelji, planskog obrazovanja prema mogućnostima zapošljavanja i sposobnostima svakog pojedinca/ke, do institucionalno i zakonodavno postavljene garancije uključivanja podzastupljenog spola u sve sfere društvenog života, gdje bitan udio zauzima tržište rada.
Potrebno je također provoditi intenzivnu i kontinuiranu edukaciju poslodavaca o diskriminaciji, njenim posljedicama i sankcijama. Mediji, koji imaju moć oblikovanja javnog mnijenja, trebali bi djelovati u smislu osvješćivanja javnosti o diskriminaciji na tržištu rada kao o nečemu apsolutno neprihvatljivom i nedopustivom.
Potrebno je što više govoriti o diskriminatornim praksama, kako bi žene dobile poruku da nisu same, kako bi se ohrabrile i usudile izaći u javnost, što je prvi korak ka mijenjanju postojeće situacije. Isto tako, potrebno nam je unaprjeđenje zakonskog okvira zaštite žena kao ranjive skupine, osobito trudnica i majki male djece, što se posebno odnosi na čvršća zakonska jamstva i uspostavu mehanizama sustavne kontrole postupaka poslodavaca prema trudnicama i ženama koje koriste svoja rodiljna prava.
Koliko je osoba dosad prijavilo diskriminaciju putem vašeg portala i s kojim uspjehom?
Radnica je, dakle, tek nedavno pokrenuta, te smo zadovoljne interesom koji je izazvala. U ovih nekoliko tjedana koliko postoji javio nam se veliki broj medija koji su je prepoznali kao nešto novo, potrebno i kvalitetno, što nam je vrlo bitno u smislu promidžbe i vidljivosti. Nekoliko žena je s nama podijelilo svoja razmišljanja i iskustva.
Međutim, trenutno planiramo širu medijsku kampanju te se nadamo da će više žena čuti za Radnicu te u njoj prepoznati sigurno mjesto na kojemu mogu podijeliti s drugima svoja iskustva diskriminacije u svijetu rada te dobiti podršku, informaciju ili pravni savjet
Osobe se mogu prijaviti i anonimno. Koja je onda procedura?
Naravno, svjesne smo toga da se žene najčešće ne usuđuju izaći u javnost i progovoriti o diskriminaciji, što je potpuno razumljivo jer su ucijenjene strahom od osvete poslodavca i gubitka radnog mjesta, što bi moglo njima i njihovim bližnjima ugroziti egzistenciju. Stoga je, nažalost, javnost tako slabo upoznata s ovim problemom.
Upravo zato smo došli na ideju anonimnih prijava, nadajući se da će se žene na taj način lakše usuditi svjedočiti, kako bismo ukazali da diskriminatorne prakse postoje i da ih je jako puno, unatoč tome što se o njima ne govori javno. Stoga je bitno napomenuti da se radi o sigurnom mjestu, dakle žene mogu svoja iskustva, promišljanja ili probleme s nama podijeliti potpuno anonimno.
U tom slučaju njihovo će iskustvo biti objavljeno bez imena, prezimena i bitnih podataka po kojima bi se osoba mogla prepoznati, a žene će, ukoliko to zatraže, moći od nas dobiti podršku ili pravni savjet. Stoga i ovim putem ohrabrujemo žene da se jave, bez straha, i pomognu nam u razotkrivanju diskriminatornih praksi i borbi protiv diskriminacije ne tržištu rada.
Je li se možda javio i neki muškarac koji doživljava diskriminaciju na poslu?
Bilo je i takvih slučajeva. Budući da se diskriminacija na tržištu rada uistinu velikom većinom odnosi na žene, što je uostalom vidljivo i iz statističkih podataka, ovaj je portal prvenstveno namijenjen ženama, odnosno radnicama, i cilj mu je pridonijeti poboljšanju položaja žena, odnosno postizanju ravnoteže i jednakih mogućnosti spolova na tržištu rada, no naravno, svako iskustvo koje svjedoči bilo kakvu diskriminatornu praksu je dobrodošlo.
Što ste željeli poručiti sloganom „Mogli biste stati u njezine cipele, ali se s njom ne biste mijenjali.“?
Ovim smo sloganom htjeli poručiti da, iako smo načelno pred zakonom svi jednaki/e, u praksi i dalje postoji očita neravnopravnost spolova, te su žene već pri samom ulasku na tržište rada, što se uostalom odnosi i na gotovo sve druge segmente života, zakinute u šansama.
[youtube BP_LqW0hNR0]
Unatoč jednakim sposobnostima oba spola, muškarci su i dalje neopravdano više zaposleni, bolje plaćeni, bolje rangirani, više cijenjeni i znatno manje uznemiravani na radnom mjestu. Za veliki broj stvari koje su muškarcima automatski omogućene, žene se moraju izboriti.
Stoga, iako se većinom govori kako neravnopravnosti nema, činjenica je se većina muškaraca ne bi mijenjala sa ženama kad se radi o položaju na tržištu rada. Naš je cilj ovim portalom doprinijeti mijenjanju takve percepcije i utjecati na stvaranje društva socijalne pravde i jednakih mogućnosti za sve.
