Stanovnici sjevernog dijela Cresa muku muče s čestim nestancima struje koji ih vraćaju u prošlost, ostavljajući ih bez vode i interneta.
Život na sjeveru Cresa, u tamošnjim idiličnim selima, često se pretvara u borbu s mrakom. Svako jače nevrijeme prijeti prekidom opskrbe, a s njime nestaju i blagodati modernog života – voda iz slavina presušuje jer hidrofori staju, a internetska i mobilna veza se gube jer odašiljači ostaju bez napajanja.
To je stvarnost koju opisuje i jedna stanovnica sa sjevera otoka, čije je ogorčeno pismo stiglo i u našu redakciju. “Obećali su nam agregat koji bi u slučaju kvara napajao sjever otoka. Stajao je na prikolici nekoliko dana i onda je odvezen za Lošinj. Više se nikad nije vratio”, piše ogorčena stanovnica, opisujući osjećaj iznevjerenosti.
Prazna obećanja i život u mraku
Nakon prvotnog obećanja, nova nada stigla je s najavom postavljanja agregata u selu Dragozetići. “Krenuli su i radovi, a HEP-ovci su se javno hvalili kako će osigurati napajanje, ali na tome je sve stalo. Niti su radovi dovršeni, niti je agregat postavljen! Zamazale su se oči stanovnicima, a mi i dalje skoro svako nevrijeme ostajemo bez struje”, ističe naša sugovornica.
Problem nadilazi puku neugodnost. U doba kada se potiče povratak mladih u ruralna područja i rad od kuće, nestabilna opskrba električnom energijom postaje nepremostiva prepreka. “Kako misle da se sjever otoka naseli ako se ljudima ne omoguće nužni uvjeti za život? Danas mladi većinom rade od kuće, na kompjuterima. Kako da rade ako nema struje?”, pita se s pravom, dodajući kako je apsurdno da se od HEP-a dobivaju odgovori kako je na sjeveru premalo stanovnika za velika ulaganja. To je začarani krug – ljudi odlaze jer nema uvjeta, a uvjeti se ne stvaraju jer nema dovoljno ljudi.
HEP odgovara: Rješenje stiže u rujnu, ovo je privremena mjera
Suočen s pritužbama, Grad Cres potvrdio je da je upoznat s problematikom i u stalnoj komunikaciji s Hrvatskom elektroprivredom. U odgovoru koji su nam proslijedili iz HEP-a, točnije iz DP Elektroprimorja Rijeka, navodi se kako je u prvoj polovici godine na tom području zabilježeno samo dva neplanirana dugotrajna prekida, što je u suprotnosti s percepcijom mještana.
Iz HEP-a priznaju problem zastarjele infrastrukture, ističući da nadzemni vodovi prolaze izrazito nepristupačnim terenom. Što se tiče spornog agregata u Dragozetićima, pojašnjavaju kako je prva faza izgradnje trafostanice završena u ožujku, dok druga faza, koja uključuje isporuku i ugradnju upravljačke opreme, ima ugovoreni rok u rujnu ove godine. “Napominjemo kako je riječ o privremenom rješenju koje će se koristiti u situacijama kada otklanjanje kvara zahtijeva dulje vrijeme”, poručuju iz HEP-a.
Dugoročni planovi pod zemljom
Trajno rješenje, kako navode, leži u sustavnom kabliranju, odnosno polaganju vodova u zemlju. Taj se proces odvija u suradnji s Hrvatskim cestama tijekom rekonstrukcije državne ceste D100 prema trajektnoj luci Porozina. U prvih šest mjeseci već je položeno oko 2,2 kilometra kabela, a nakon ljetne zabrane radova nastavlja se s polaganjem dodatna dva kilometra.
Dodatna ulaganja planirana su i kroz projekt Natura 2000, unutar kojeg će se od rujna graditi nove betonske trafostanice u naseljima Ivanje, Pojane i Sveti Petar, koje će zamijeniti postojeće i znatno nesigurnije stupne trafostanice.
Stanovnici sjevernog dijela Cresa i dalje s tjeskobom gledaju u nebo. Njihova bitka nije za zelenu tranziciju, već za ono osnovno – pouzdanu žarulju koja se neće ugasiti s prvim kapima kiše.
