Nakon tjedana povišenih tonova zbog uklanjanja HOS-ovog grba s murala na Škurinjama, Grad Rijeka, braniteljske udruge i navijači sjeli su za stol. Postignut je sveobuhvatan dogovor koji bi trebao okončati sukobe na ulicama i uvesti red u postavljanje spomen-obilježja.
Tenzije koje su tjednima tinjale na riječkoj sceni nakon uklanjanja dijela murala na Škurinjama, dobile su svoj epilog za pregovaračkim stolom. U srijedu, 22. srpnja 2026., u gradskoj upravi je na inicijativu branitelja i Armade održan ključan sastanak gradonačelnice Ive Rinčić s predstavnicima krovnih braniteljskih udruga i navijača. Sastanku su, među ostalima, nazočili Claudio Vukonić iz Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ, Dean Kalabota iz Udruge 3. bojne 111. brigade ZNG/HV te Perica Prpić iz Udruge specijalne policije “Ajkula”. Prevladavajući ton bio je pomirljiv, a postignut je konsenzus da se otvorena pitanja više neće rješavati “putem uličnih natjecanja i medijskih prepucavanja”. Dogovoren je zaokret prema institucionalnom dijalogu, što je ocijenjeno kao važan korak za smirivanje strasti uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
Od ulice do sustavnog rješenja
Glavna tema, potaknuta “ratom za zidove” na Škurinjama, bila je sudbina murala posvećenih Domovinskom ratu. Nakon što je komunalna služba uklonila grb HOS-a zbog nedostatka dozvola, a branitelji i Armada ga ekspresno vratili i proširili, postalo je jasno da je potrebno sustavno rješenje. Dogovoren je zajednički projekt popisivanja i identifikacije svih postojećih murala. Ideja je da oni koji nose identitetsku i kvalitetnu vrijednost, a trenutno su pravno neuređeni, kroz jednostavnu proceduru dobiju sve potrebne suglasnosti. Time bi se trajno zaštitili, a istovremeno bi se definirale i nove lokacije za buduće radove. Naglašeno je da komunalni red vrijedi za sve, no i da dosadašnja postupanja grada nisu bila usmjerena protiv bilo koje postrojbe, već su bila rezultat zakonskih obveza.
Vrući krumpir prebačen državi
Možda i najdelikatniji dio dogovora tiče se pravnog statusa službenih obilježja pojedinih ratnih postrojbi, što je pitanje koje izaziva prijepore diljem zemlje. Zbog neujednačene sudske prakse, gdje se ista simbolika različito tretira ovisno o lokaciji, sudionici su se složili da Grad Rijeka ne može i ne smije biti arbitar koji će samostalno tumačiti zakone. Gradonačelnica Rinčić istaknula je kako lokalna samouprava nije tijelo koje će donositi odluke umjesto države. Stoga je dogovoreno da će se uputiti zajednički, službeni zahtjev prema trima ministarstvima – branitelja, pravosuđa i uprave te unutarnjih poslova. Od njih se traži jasno, nedvosmisleno i obvezujuće tumačenje o mogućnostima isticanja svih službenih ratnih oznaka na javnim površinama. Cilj je prekinuti pravnu nesigurnost i uvesti jedinstvena pravila koja će vrijediti za čitavu Hrvatsku.
Cjelovita briga za memoriju rata
Osim murala, suradnja se širi i na druga važna spomen-obilježja. Potvrđeno je da Grad Rijeka već razgovara s arhitektima koji su osmislili Most hrvatskih branitelja kako bi se pronašlo rješenje za njegovo dodatno uređenje i tehničku zaštitu. Time bi se ovo središnje mjesto pijeteta trajno zaštitilo od devastacije i neprimjerenog ponašanja. Ujedno, gradske službe su dobile u zadatak analizirati elaborat Udruge specijalne policije “Ajkula” za uređenje spomen-parka “Park heroja”. Ovaj ambiciozni projekt ima za cilj na jednoj lokaciji integrirati spomenike svim poginulim braniteljima s područja Primorsko-goranske županije, čime bi Rijeka dobila jedinstven i dostojanstven memorijalni kompleks.
Sve strane su istaknule kako odbacuju političke manipulacije, naglašavajući da su legalisti. Poruka je da se fokus, osobito uoči blagdana, mora vratiti na dostojanstveno odavanje počasti. Dijalog se nastavlja u partnerskom ozračju, s ciljem osiguravanja trajnog poštovanja braniteljskoj žrtvi unutar zakona.
Programski sadržaj financiran je sredstvima Grada Rijeke.
