Nakon što je u javnosti veliku pozornost izazvala tema korekcije granica pomorskog dobra u Opatiji, gradonačelnik Fernando Kirigin u razgovoru za Radio Rijeku odbacio je optužbe oporbe, tvrdeći da je jedini cilj omogućiti Gradu lakše upravljanje i obnovu ključnih dijelova šetnice.
Posljednjih dana u Opatiji se podigla bura oko prijedloga izmjene granica pomorskog dobra, a iz oporbe su stigle optužbe o mogućoj privatizaciji javnog prostora. Gradonačelnik Fernando Kirigin odlučno je demantirao takve navode, istaknuvši kako se radi o pokušaju oporbe da stekne medijsku vidljivost na valu nedavnih događaja vezanih uz Hilton. “Shvatili su da bi mogli imati medijsku vidljivost ako i oni pokrenu jednu takvu priču. Definitivno ova njihova priča ne stoji”, izjavio je Kirigin.
Naglasio je kako je cilj predloženih korekcija isključivo administrativno uređenje kako bi Grad Opatija mogao učinkovitije upravljati i ulagati u obnovu zapuštenih dijelova.
Ključna razlika: Tko upravlja imovinom?
U središtu objašnjenja nalazi se razlika između dva pravna statusa imovine: pomorskog i javnog dobra. Kirigin pojašnjava kako pomorskim dobrom, koje je opće dobro za opću uporabu, upravlja Primorsko-goranska županija ili država. S druge strane, javno dobro, koje je također opće dobro, pod upravljanjem je Grada Opatije.
“Da bismo mi mogli urediti, na primjer, Pančeru, moramo se javiti na natječaj koji će raspisati Županija. Pritom se ne može javiti Grad, nego trgovačko društvo u vlasništvu Grada. Ako nismo najpovoljniji ponuđači, gubimo taj dio, a upravljanje može dobiti i privatnik”, objasnio je gradonačelnik. Prijedlogom da se sporni dijelovi prebace u status javnog dobra, Grad bi preuzeo izravnu kontrolu i odgovornost za njihovo uređenje, bez rizika da pripadnu nekom drugom na natječaju.
Apsurdne situacije na terenu
Gradonačelnik je slikovito opisao trenutačno stanje na terenu, koje stvara administrativne prepreke za bilo kakve veće zahvate. Kao primjer naveo je šetnicu iznad plaže Slatina.
“Popnete se iznad plaže Slatina i hodate po onoj šetnici, s jednom nogom ste u pomorskom dobru, a s drugom u javnom dobru. Kako ćete tu dobiti akte za gradnju ako trebate nešto ozbiljnije napraviti? Dio morate dati u koncesiju, a dio ne. Cilj je izjednačavanje statusa”, kazao je Kirigin. Slične situacije postoje i na drugim lokacijama poput Tomaševca te kod opatijske luke, gdje se kamene ploče na putu prema Ljetnoj pozornici raspadaju, a Grad ne može intervenirati jer je dio pomorsko dobro.
Cilj je uređenje, a ne prodaja
Kirigin je optužbe o privatizaciji nazvao smiješnima i neutemeljenima, usporedivši ih s idejom da bi Grad mogao početi prodavati ceste, tržnicu ili stanove u svojem vlasništvu. “Zašto onda ne privatizirati sve ceste, ulice, Merkat (Tržnica)? To je investitorima interesantnije od uređenja šetnice ili Pančere”, ironično je komentirao.
Pojasnio je kako su izmjene granica zapravo imovinsko-pravna priprema za konkretne projekte obnove, poput uređenja Slatine, za koju je već proveden arhitektonski natječaj. “To su pripreme, jer ne možete graditi ako nemate imovinsko-pravno riješene stvari ili morate ići putem koncesija, gdje ulazimo u ogromne rizike”, rekao je, podsjetivši na slučaj Preluka, gdje se zbog problema s koncesijom na uređenje čekalo više od deset godina.
“Namjera je sasvim poštena. Apsolutno nema nikakvih skrivenih misli, nikakve privatizacije toga nema. Drago mi je da sugrađani to razumiju”, zaključio je Kirigin, dodavši kako je nakon objašnjenja situacije na terenu dobio i pljesak okupljenih građana.
