Premijera baleta 'Fridin svijet' u riječkom HNK Ivana pl. Zajca ispraćena je ovacijama, a predstava je postala kulturni događaj o kojem se priča. Dok riječka publika s nestrpljenjem iščekuje nove izvedbe, cijeli svijet 2026. godine ponovno potvrđuje neprolaznu fascinaciju životom i umjetnošću slavne slikarice.
Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci dogodila se umjetnička čarolija. Premijera baletne predstave “Fridin svijet” nije bila samo plesna interpretacija života meksičke ikone Fride Kahlo; bio je to zaron u jedan nevjerojatno bogat, strastven i bolan unutarnji svemir, iscrtan jarkim bojama i moćnim pokretom. Reakcija publike potvrdila je da je Rijeka dobila spektakl za pamćenje. Dugotrajne ovacije i glasni povici oduševljenja odjekivali su kazalištem, a plesači su se više puta vraćali na naklon. Ovaj duboko intiman i snažno emotivan plesni portret Fride, u koreografiji Reginalda Oliveire, pokazao je zašto priča o ovoj umjetnici i danas ima nevjerojatnu snagu.
Cijeli baletni ansambl riječkog kazališta na scenu je donio gotovo ritualnu energiju, no u središtu su bile uloge koje su oživjele ključne figure Fridina života. Kao Frida zablistala je Isabelle Zabot, njezinu unutarnju, drugu Fridu utjelovila je Marta Kanazir, dok je ulogu njezine velike ljubavi, Diega Rivere, plesao Ali Tabbouch. Uz njih, istaknuli su se i Tea Rušin kao Fridina sestra Cristina Kahlo te Giorgio Otranto kao njezina mladenačka ljubav Alejandro Gomez Arias. Riječka je publika ispratila dugotrajnim ovacijama ovaj plesni trijumf koji slavi život unatoč svemu.
Plesni portret boli i neslomljivog duha
Koreograf Reginald Oliveira stvorio je predstavu koja nadilazi puko prepričavanje biografije. Kroz iznimno izražajnu koreografiju, na pozornici se nižu slike sjećanja na mladost, prve ljubavi, razornu nesreću, izdaju voljenih i neprestanu fizičku bol. No, kako je sam koreograf naglasio, njegov fokus nije bio na Fridinim tjelesnim tegobama, već na njezinoj nevjerojatnoj osobnosti. “Frida Kahlo je bila borkinja koja nikada nije dozvolila da njezina fizička ograničenja određuju njezin život”, objasnio je Oliveira. Upravo je tu priču o hrabrosti, slobodi i slavljenju života ispisao svojim plesnim rukopisom.
Posebno intrigantan koreografski element je uvođenje lika “druge Fride”. Inspiriran njezinim slavnim autoportretom “Dvije Fride”, Oliveira je kroz drugu plesačicu prikazao unutarnju borbu slikarice, njezine potisnute emocije i dvojnost njezine duše. Scene koje podsjećaju na živa platna prožeta su prepoznatljivim motivima s njezinih slika, a izmjenjuju se snažni glazbeni motivi meksičkih pjesama i trenuci potpune, gotovo bolne tišine. Rijeka je, nakon Salzburga i Rio de Janeira, postala treći grad na svijetu koji je postavio ovaj hvaljeni balet, ostvaren u suradnji sa Salzburškim državnim kazalištem.
Nezaustavljiva globalna ‘Fridomanija’
Uspjeh riječke predstave nije slučajan. On se događa u trenutku kada svijet proživljava novu, intenzivnu fascinaciju likom i djelom Fride Kahlo. Godina 2026. u znaku je nekoliko velikih svjetskih događaja posvećenih ovoj umjetnici, što potvrđuje njezin status globalne kulturne ikone čija priča o patnji i otporu snažno odjekuje u suvremenom dobu. Ta globalna “Fridomanija” pruža savršen kontekst za riječki balet.
Jedan od najiščekivanijih događaja je velika izložba “Frida: The Making of an Icon” u prestižnoj londonskoj galeriji Tate Modern, koja se otvara 25. lipnja. Izložba će detaljno istražiti kako je Kahlo postala jedna od najprepoznatljivijih umjetnica dvadesetog stoljeća. S druge strane Atlantika, njujorški Muzej moderne umjetnosti (MoMA) domaćin je izložbe “Frida and Diego: The Last Dream”, koja traje sve do rujna. Ovaj projekt organiziran je u suradnji s operom Metropolitan, koja će premijerno izvesti operu “El Último Sueño de Frida y Diego” (Posljednji san Fride i Diega), dodatno potvrđujući kako Fridin život inspirira umjetnike u različitim medijima. Uz to, u kina se vratio i nagrađivani dokumentarni film “Exhibition on Screen: Frida Kahlo”, obogaćen novim materijalima, koji publici nudi još dublji uvid u njezin svijet.
Priča o Fridi Kahlo očito je neiscrpno vrelo inspiracije. Njezina sposobnost da vlastitu patnju i ranjivost pretoči u začudnu, sirovu ljepotu i danas, desetljećima nakon njezine smrti, fascinira i privlači novu publiku. Riječki balet “Fridin svijet” maestralno se uklopio u taj globalni narativ, donoseći na domaću pozornicu djelić te univerzalne priče o nadi i hrabrosti.
Svi koji su propustili premijeru ili žele ponovno uroniti u ovaj magični svijet, imat će priliku to učiniti jer je predstava ponovno na programu riječkog “Zajca” 28. i 29. svibnja te 9., 18. i 20. lipnja.
