Početak 2026. godine donio je pozitivne vijesti za većinu hrvatskih zračnih luka, koje su zabilježile značajan porast broja putnika u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ipak, dok su Split i Dubrovnik ostvarili dvoznamenkasti rast, jedna je zračna luka zabilježila oštar pad, odstupajući od pozitivnog trenda.
Gotovo sve veće zračne luke u Hrvatskoj, uz onu zagrebačku, mogu se pohvaliti rastom broja putnika u siječnju 2026. godine. Podaci pokazuju jasan trend oporavka i rasta zračnog prometa, no rezultati nisu ujednačeni diljem zemlje, a jedna luka posebno odskače, ali u negativnom smislu.
Split i Dubrovnik predvode rast
Dalmatinske zračne luke pokazale su se kao predvodnice rasta na samom početku godine. Najveći skok zabilježila je Zračna luka Split, koja je s 42,3 tisuće putnika ostvarila impresivan porast od čak 24 posto u odnosu na siječanj 2025. godine. Odmah iza nje je i Zračna luka Dubrovnik, kroz koju je prošlo 23 tisuće putnika, što predstavlja značajan porast od 16,3 posto.
Pozitivni rezultati i u Zadru i Osijeku
Pozitivan trend nastavio se i u drugim dijelovima zemlje. Zračna luka Zadar zabilježila je 14 posto više putnika, s nešto više od 1590 putnika. Značajan porast od gotovo 19 posto imala je i Zračna luka Osijek, kroz koju je prošlo oko 1400 putnika, dok je Pula ostvarila skromniji rast od 1,7 posto, s nešto više od 1300 putnika.
Rijeka jedina u crvenom
Potpuno suprotnu sliku od ostatka zemlje pokazuje Zračna luka Rijeka, koja je jedina zabilježila pad broja putnika. Prema podacima objavljenim u Novom listu, promet je u siječnju 2026. bio manji za čak 17,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kroz riječku zračnu luku prošlo je svega 423 putnika, što je čini apsolutnim autsajderom u siječanjskoj statistici.
Paradoksalni podaci: Više putnika, a manje letova
Zanimljiv je podatak da, unatoč ukupnom porastu broja putnika, broj operacija zrakoplova, odnosno slijetanja i polijetanja, bio je manji za 5,6 posto u odnosu na siječanj 2025. godine. Ukupno je zabilježeno oko pet tisuća takvih operacija. Pad je zabilježen i u ukupnom prometu tereta, i to za značajnih 14,3 posto, sa 609 tona prevezenog tereta. U međunarodnom prometu, hrvatske zračne luke najviše su bile povezane s Njemačkom, Turskom i Francuskom, a upravo su te linije zabilježile i porast broja putnika.
Sve u svemu, siječanjski podaci pokazuju ohrabrujući trend rasta putničkog prometa u većini zračnih luka, no istovremeno ukazuju i na izazove s kojima se suočava riječka zračna luka, kao i na opći pad broja operacija i teretnog prometa.
