Nakon gotovo dva desetljeća pauze, obvezni vojni rok vratio se u Hrvatsku. Prva generacija od 800 mladića i djevojaka jučer je ušla u vojarne, a ispraćaji diljem zemlje bili su ispunjeni snažnim emocijama, od roditeljskog ponosa do suza djevojaka i uzbuđenja budućih vojnika.
Mješavina ponosa, sreće i pokojeg oblaka tuge nadvila se u ponedjeljak ujutro nad Jelačićevim trgom u Rijeci, ali i trgovima u drugim hrvatskim gradovima. Scena je bila gotovo zaboravljena, prizor koji pripada nekim prošlim vremenima, no sada je opet postala stvarnost. Roditelji, prijatelji i djevojke ispraćali su prvu generaciju ročnika na odsluženje vojnog roka, ponovno uvedenog od 1. siječnja 2026. godine. Pedesetak mladića samo iz Rijeke krenulo je put vojarne u Slunju, dok su njihovi vršnjaci iz ostatka zemlje raspoređeni u Knin i Požegu. Gotovo dva desetljeća nakon što je zamrznut, obvezni vojni rok ponovno je postao dio života jedne nove generacije.
Ponosni roditelji i uzbuđeni mladići
Dok su autobusi čekali, emocije su bile opipljive. Mnogi roditelji nisu skrivali ponos gledajući svoje sinove kako kreću u novu životnu avanturu. „Ponosno, preponosno. Dragovoljno se javio i baš smo zadovoljni. Želimo im sreću. Neće mi faliti, neka ide, neka uči, neka radi i neka stekne neke vještine“, izjavila je za Kanal Ri Danijela, majka jednog od ročnika. S njom se složio i otac Dragan, koji se prisjetio vlastitih vojničkih dana. „Naravno da sam ponosan. Kad ispraćaš sina u vojsku, to je nešto posebno. U moje vrijeme toga je bilo puno više, slavilo se i veselilo“, kazao je, izražavajući nadu da će se njegov sin vratiti zreliji i pametniji.
I dok su roditelji s nostalgijom i ponosom ispraćali svoju djecu, mladići su bili puni očekivanja. Za neke od njih, odlazak u vojsku je ostvarenje dječačkog sna. „Volim vojsku, još od desete godine imam taj san“, rekao je Stjepan. Drugi, poput Leona, na to gledaju pragmatičnije: „To su samo dva mjeseca, nije to ništa strašno, kao jedan mali odmor od svega“. Svi se slažu u jednom, očekuju nova iskustva, druženje, stjecanje discipline, a neki, poput Ivana, nadaju se i dobroj plaći. Ipak, najemotivniji su bili oproštaji s djevojkama. „Istovremeno sam sretna i tužna. Sretna sam jer znam da je on sretan što ide, ali emocije ipak rade svoje“, priznala je Lucija.
Što čeka prvu generaciju ročnika?
Prvu generaciju čini ukupno 800 ročnika. Zanimljivo je da se od tog broja čak 446 mladih prijavilo dragovoljno, među kojima su i 82 djevojke, dok su preostala 354 mladića pozvana po sili zakona. Svi oni prolazit će temeljno vojno osposobljavanje u trajanju od dva mjeseca. Tijekom osam tjedana obuke, ročnici će naučiti rukovati osobnim naoružanjem, osnove prve pomoći i samoobrane, ali će se upoznati i s modernim vojnim sustavima, uključujući upravljanje dronovima.
Osim stjecanja novih vještina, država je osigurala i financijsku motivaciju. Svaki ročnik primat će mjesečnu naknadu od oko 1.100 eura neto. Za one koji su prije odlaska u vojsku bili zaposleni, prava iz radnog odnosa mirovat će, a vrijeme provedeno na obuci priznat će im se u radni staž. Obveza služenja odnosi se na sve muške državljane s prebivalištem u Hrvatskoj koji u tekućoj godini navršavaju 18 godina, što znači da su prvi obveznici rođeni 2007. godine.
A što s onima koji ne žele u vojsku?
Zakon je predvidio i opciju za one koji se iz moralnih ili vjerskih uvjerenja protive nošenju oružja. Mladići se mogu pozvati na priziv savjesti, no u tom slučaju moraju odraditi civilnu službu. Ona traje nešto duže, od tri do četiri mjeseca, a obavlja se u ustanovama civilne zaštite ili socijalnim ustanovama. Posebno je riješeno i pitanje dvojnih državljana. Kako bi se izbjegle pravne komplikacije u Bosni i Hercegovini, čiji zakon zabranjuje služenje u vojnim formacijama drugih država, hrvatski državljani koji imaju i državljanstvo BiH te prebivalište u toj zemlji neće biti pozivani u Hrvatsku vojsku.
Europa se ponovno naoružava: Hrvatska nije iznimka
Odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj nije izoliran slučaj, već dio šireg europskog trenda potaknutog promijenjenom sigurnosnom situacijom na kontinentu. Dok zemlje poput Finske i Estonije nikada nisu ni ukidale obvezni rok, mnoge druge ga vraćaju. Švedska, Norveška, Danska, Litva i Latvija već su ga ponovno uvele. Njemačka je od siječnja 2026. uvela model obveznog ispunjavanja upitnika o spremnosti za službu za sve 18-godišnjake, otvarajući put selektivnoj regrutaciji. Poljska pak kroz masovne programe obuke drastično povećava broj svojih rezervista.
Kako je u susjedstvu?
I u regiji se situacija mijenja. Srbija je donijela političku odluku o vraćanju obveznog roka, a prvi ročnici očekuju se krajem 2026. ili početkom 2027. godine. Njihova obuka trajat će 75 dana, a planira se obučavati oko 20.000 regruta godišnje. Crna Gora za sada ima model dragovoljnog služenja, ali se uvođenje obveznog roka razmatra. Jedino Bosna i Hercegovina, zbog složenog ustroja i zakonskih ograničenja, ne planira uvođenje vojnog roka.
Povratak obveznog vojnog roka u Hrvatskoj označava početak nove ere za generacije koje dolaze.
